Kako su rekli izvori agencije, iako bi opcija „NATO-lajt“ bila daleko manja od kolektivne odbrambene obaveze vojnog saveza u članu 5 Povelje NATO-a, ona bi obavezivala zemlje koje su potpisale bilateralne sporazume sa Ukrajinom da se brzo dogovore o odgovoru u slučaju napada.

Opcije bi, kako su dodali izvori, zatim uključivale pružanje brze i kontinuirane odbrambene podrške Kijevu, ekonomske pomoći, jačanje ukrajinske vojske, kao i uvođenje sankcija Rusiji, ali, kako ističe Blumberg, nije poznato da li bi plan podrazumjevao slanje trupa pojedinačnih evropskih zemalja u Ukrajinu.

Evropski zvaničnici su počeli da rade na izradi garancija, uključujući plan za slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma, ali, navodi američka agencija, nije jasno kako se italijanski predlog uklapa u te planove.

Izvori kažu da bi kao model za mehanizam koji je predložila Meloni bio bilateralni sporazum između Rima i Kijeva potpisan 2024. godine, koji sadrži međusobne bezbjednosne aranžmane.

„Najbolji mehanizam će na kraju biti izabran. Sa NATO-om bi svakako bio obezbijeđen viši nivo odvraćanja“, izjavio je italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto za italijanski list Republika, naglašavajući da ideja Đorđe Meloni omogućava ili kolektivni odgovor NATO-a ili angažovanje pojedinačnih država.

Tokom nedavne posjete Vašingtonu, Meloni je istakla da je ponosna što inicijativa po modelu člana 5 ima italijansko porijeklo, i da je spremna da doprinese rješenjima za mir i dijalog.

Meloni je još u martu ocjenila da je model bezbjednosnih garancija održivije rješenje od raspoređivanja stranih trupa, dok Moskva i dalje oštro protestuje protiv bilo kakvog približavanja Ukrajine NATO-u, ocenjujući to kao jedan od razloga za početak invazije 2022. godine.