Cilj je zaštita šumskih ekosistema, a obuhvata, kako piše N1 Zagreb ključne sirovine poput kafe, kakaa, palminog ulja, soje, govedine, drva i gume, zajedno sa prerađenim proizvodima, od čokoladnih poslastica do kožnih torbi.

Iako je namjera uredbe ekološki pozitivna, očekuje se da će donijeti značajne izazove za poslovne subjekte i potrošače. Firme će, piše N1 Zagreb, morati prikupljati tačne geopodatke i sprovoditi opsežne analize porekla proizvoda kako bi dokazale da roba nije nastala na zemljištu nedavno očišćenom od šuma.

Prema riječima glavnog ekonomiste Komercbanke Jorga Kramera, kako ga citiraBild, administrativni zahtevi su veći problem od poreskih opterećenja ili visokih cijena energije. On predlaže da teret dokazivanja porijekla treba isključivo staviti na uvoznike, čime bi se rasteretio ostatak lanca snabdijevanja.

Trgovački lanac EDEKA upozorava na milione deklaracija i dugotrajne procedure, dok Martin Šiler iz Fairtrade Germany naglašava da je implementacija izuzetno složena i finansijski zahtevna. Iako podržava cilj regulative, smatra da trenutni način implementacije ne vodi većoj pravednosti.

Dirk Hajm iz REWE grupe dodaje da će povećani troškovi vjerovatno biti prebačeni na krajnje potrošače, što znači da bi hrana u prodavnicama mogla da poskupi, mada se još ne zna u kojoj mjeri.

Šiler takođe upozorava da bi nova pravila mogla da poremete snabdevanje organskim i Fairtrade sertifikovanim proizvodima.

Posebno ga brine što regulativa, kaže, uvodi oblik neokolonijalne spoljne kontrole jer glavni teret dokazivanja porekla snose najmanje zaštićeni učesnici u lancu snabdijevanja, što bi moglo dodatno da ugrozi male proizvođače.