"Podijeljeni smo po ovom pitanju. Ako nemamo jedinstven stav na ovu temu, nemamo nikakav uticaj na globalnoj sceni. To je definitivno veliki problem", izjavila je Kalas po dolasku na sastanak sa ministrima u Kopenhagenu.

Ona je izrazila sumnju da će ministri postići saglasnost čak i u vezi s predlogom koji je opisala kao blaži, odnosno da se Izraelu ograniči pristup EU programu finansiranja istraživanja.

Mnoge zemlje EU kritikovale su ponašanje Izraela u ratu, naročito zbog smrti civila i ograničenja humanitarne pomoći, ali nisu uspjele da se dogovore o konkretnim političkim ili ekonomskim mjerama.

Zemlje poput Irske, Španije, Švedske i Holandije pozvale su na obustavu EU trgovinskog sporazuma sa Izraelom, dok su članice poput Njemačke, Mađarske i Češke, odbile takav potez.

"Ako EU sada ne bude djelovala kolektivno i ne uvede sankcije Izraelu, kada će to učiniti? Šta više treba da se dogodi? Djeca umiru od gladi", istakao je irski ministar spoljnih poslova, Sajmon Haris.

EU je najveći trgovinski partner Izraela, a trgovina robama između dvije strane prošle godine iznosila je 42,6 milijardi evra.

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da je Berlin jasno stavio do znanja da Izrael mora poštovati humanitarna načela u svom ratu protiv Hamasa i da je Njemačka obustavila isporuku oružja koje bi moglo biti upotrebljeno u Gazi.

Međutim, kako navodi Rojters, rekao je i da Njemačka nije uvjerena u predlog da se Izraelu ograniči pristup EU fondovima za istraživanje, ističući da suspendovanje takve saradnje možda neće donijeti korist.

Zvaničnici Evropske komisije kažu da je ovaj predlog ponuđen kako bi se poslao inicijalni signal Izraelu, jer za njegovo usvajanje nije potrebna jednoglasnost, već podrška od 15 zemalja, što bi predstavljalo 65 odsto stanovništva EU.

Izrael je odbacio kritike na račun svog ponašanja u ratu, navodeći da su njegove vojne akcije nužne za poraz Hamasa.