- Nakon sastanka Savjeta ministara EU i evropskog vijeća, gdje se posebno govorilo o situaciji na Balkanu, imali smo vrlo detaljne razgovore u uredima predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera (Jean-Claude Juncker) te komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn). Rečeno nam je da će EU morati uložiti dodatna sredstva za stabiliziranje i poboljšanje stanja na Balkanu. Od nas je zatraženo da pretresemo budžet planiran za ovu godinu i iznađemo moduse preusmjeravanja novca u projekte na Balkanu - rečeno je „Avazu" iz izvora bliskih Evropskoj investicijskoj banci (EIB).

Sagovornik lista je, pod uslovom anonimnosti, naveo da se radi o inicijativi Njemačke, koja želi da se Unija snažno angažuje na području BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Precizirao je i da se na sastancima koje su imali sa zvaničnicima EU, zajedno s predstavnicima drugih evropskih finansijskih institucija, razgovaralo o iznosu od barem dvije milijarde evra.

To bi bio dodatni novac ne onaj koji EU već troši na Balkanu ove godine.

- Tokom jednog od niza razgovora koje smo imali početkom proljeća sugerisano nam je i da možemo razmisliti o opciji usporavanja ili zaustavljanja nekih od projekata koji se realizuju u Turskoj, s obzirom na sve zategnutije odnose između Ankare i Brisela. Nikakva odluka nije donesena - prenosi sagovornik.

Inicijator dodatnog i snažnog angažmana Unije na Balkanu je Njemačka. Šef diplomatije te države Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel) 31. maja ove godine na samitu šefova diplomatija balkanskih šest država, održanom u Berlinu u okviru Aspen instituta, predstavio je neke detalje njemačke inicijative.

Gabrijel je pohvalio učinke inicijative „Berlin plus", pokrenute 2014. godine, ali i istakao da se mnogo više mora uraditi.

- Treba nam „Berlin proces plus"! On mora ostvariti vidljiv napredak u državama u regionu. Stoga, prioritet trebamo dati idejama koje za cilj imaju da od regio-na naprave atraktivno ekonomsko područje. Time će se, neizbježno, dodatno ojačati i učvrstiti tijesne veze sa EU i proces pristupanja biće dodatno ubrzan.

Moramo ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih projekata koji su ekonomski održivi i koji, imaju veliki simbolički značaj, poput autoputa Srbija - Kosovo - Albanija. Kako bi smo to finansirali, predlažem da osiguramo dodatna sredstva. Države članice EU, članice EFTA-e i Evropske ekonomske zone mogu doprinijeti tim dodatnim fondovima svojim donacijama - rekao je Gabrijel.

On se, kako bi se privukli (evropski) investitori, založio i za snažno jačanje nezavisnog pravosuđa, parlamenata i slobodu medija u državama regiona.

- Svjestan sam da košta ovo što predlažem. Ali vam kažem da, ako danas ne osiguramo novac kojim ćemo Balkan zadržati na dobrom kursu tokom ove ključne faze, posljedice bi mogle biti mnogo skuplje po sve nas - upozorio je Gabrijel.

Pozvao je šefove diplomatija balkanskih država da osiguraju da njihove domovine ostanu na evropskom putu, koji ne znači samo ekonomski boljitak nego, iznad svega, mir i sigurnost.