Naučnici su prije početka eksperimenta jeli picu kako bi simulirali pravu rođendansku zabavu i aktivirali svoje pljuvačne žlijezde, a zatim duvali u svjećice, a rezultati su pokazali da su torte poslije ovog tradicionalnog rituala pune mikroorganizama.

Kako bi izbrojao bakterije, tim je rastvorio uzorke torte u sterilnoj vodi, a zatim rastvorom premazao agar ploče.

Posude su uskoro prekrile kolonije bakterija, pri čemu je svaka kolonija nastala samo od jedne bakterije.

Autor istraživanja doktor Paul Davson objasnio je da ova metoda brojanja bakterija nije djelotvorna, s obzirom na to da se na agar ploči neće razmnožiti svaka od njih.

Svako duvanje donijelo je sa sobom različite sojeve bakterija, a u jednom slučaju je njihov broj porastao više od 120 puta, što znači da pojedini ljudi šire više bakterija od drugih.

Ipak, Davson ističe da nema razloga za paniku jer su ljudska usta svakako puna bakterija, od kojih većina nije opasna.

"Da duvanje svjećica na rođendanskoj torti uzrokuje prenošenje smrtonosnih bolesti, svakako bismo to dosad već znali, jer je ova praksa vrlo široko rasprostranjena, naročito među djecom", kaže profesor. "Jedino bih savjetovao prehlađenim ljudima da se suzdržavaju od ove prakse kako ne bi zarazili druge", zaključio je Davson.

Zanimljivost iz istorije
Malo koje rođendansko slavlje prolazi bez duvanja u svjećice. Kad zaželite želju važno je dobro udahnuti da biste jednim izdahom uspjeli ugasiti sve svjećice na torti jer to znači da će se želja ostvariti.

Slavljenje rođendana tradicija je koja datira još iz drevnog Egipta, a Rimljani su ovu svečanost prvi uveličali kolačima. Grci su pravili okrugli kolač, koji je simbolisao Mjesec. Na rub okruglog kolača stavljali su svjećice, tako je kolač svijetlio poput Mjeseca, a slavljenik je iznosio želje boginji Mjeseca Artemidi. Iako pečenje kolača ima dugu tradiciju, torte su se prvi put pojavile tek krajem 16. vijeka i to u srednjoj Evropi.

Svjećice su se u cijelom svijetu počele koristiti tek u kasnom 18. vijeku i to najprije u Njemačkoj. Nijemci, koji su se usavršili u umjetnosti svijeća, postavljali su svijeće na tortu, ali iz vjerskih razloga. Stručnjaci kažu da je običaj stavljanja svjećica nastao zbog ljudskog vjerovanja da bogovi žive na nebu te su mislili da svjetlost svjećica šalje signale i molitve bogu. Obično bi stavili veliku svijeću u sredinu torte, što je simbolisalo svjetlost života. Kao dio rođendanskih zabava postaju kada je jedan bogati grof na svom rođendanskom slavlju goste iznenadio ogromnom okruglom tortom s puno svjećica, koje su značile proslavu života kroz svjetlost.

I danas su ljudi još praznovjerni kada je riječ o rođendanskim svjećicama. Duvanjem u svjećice želja koja se tom prilikom poželi šalje se direktno na ostvarenje, a veoma je važno da se sve istovremeno ugase kako bi poruka bila odjednom prosljeđena i ekspresno ispunjena. Da bi se ova poruka ostvarila, važno je nikom ne reći svoju želju. Inače, neki narodi stavljaju svjećicu više od godina slavljenika verujući da mu tako produžavaju život.