Dok traje moratorijum na zapošljavanje novih kadrova u državnoj službi, federalna Vlada, je imenovala Radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi FBiH, Zakona o namještenicima u organima državne službe, Zakona o platama i naknadama u organima vlasti i opštih kolektivnih ugovora i svih granskih kolektivnih ugovora u kojima je pregovarač Vlada FBiH, piše Večernji list.

Zadatak ove šesteročlane radne grupe je da u roku od 30 dana pripremi izmjene i dopune spomenutih zakona kako bi Vlada mogla zauzeti svoj stav o principima na kojima se zasnivaju zakoni i upućivanja u redovnu proceduru putem mjerodavnih ministarstava. Jedna od odluka koju će sadržavati novi zakon o državnim službenicima i namještenicima je i ta da se obavljanje njihovih dužnosti u budućnosti vremenski ograničava na određeno mandatno razdoblje, a ne kao do sada da neki od njih istu dužnost mogu obavljati godinama bez vidljivih rezultata svog rada.

To znači da će svaki načelnik u državnoj službi, imati mandat od četiri godine s mogućnošću njegova produžetka ako to, naravno, odobre mjerodavna tijela federalne Vlade.

Činjenica je da neki vodeći službenici rade i duže od 10 godina, bez obzira na smjene vlasti koje se događaju nakon proglašenja izbornih rezultata.

Na primjer, veliki broj pomoćnika ministara u Vladi FBiH bili su rukovodeći službenici još iz vremena Alijanse za promjene koja je obnašala vlasti još početkom 2001. godine. Novom Vladinom mjerom želi se redukovati broj pomoćnika ministara jer je nedopustivo da uz političke veze, i prijateljske veze 16 federalnih ministara ima čak 74 pomoćnika. Tome treba dodati da svaki od tih pomoćnika ima po jednog sekretara i nekoliko desetaka načelnika službi čiji mandati uopšte nisu ograničeni, niti se svih tih godina ocjenjuje njihov rad.

Prema informacijama državne službe, najviše pomoćnika imaju ministri finansija, saobraćaja i veza, te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s osam pomoćnika ministara, piše Večernji list.

Novim zakonom uvest će svojevrsni kodeks ponašanja državnih službenika koji mora biti kompatibilan s državnim i entitetskim zakonima kako ne bi bilo razlike između pravila rada kolega zaposlenih u državnoj službi na razini BiH ili RS-a.

Državni službenik ne smije javno ispoljavati svoja politička i vjerska uvjerenja.

On ne smije tražiti i prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama ili slično.

Naprotiv, dužan je prijaviti nadležnim tijelima slučajeve kada bilo koji zaposlenik, u okviru svojih ovlasti, učini što ne bi smio ili da ne učini što bi morao.

Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji vodi do sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima.

Prema novim pravilima ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada to, u skladu sa propisu, odobri voditelj organa državne službe. Takođe, u roku od dvije godine od dana razrješenja u državnoj službi ne može se zaposliti ni primati naknadu kod poslodavca nad čijim je radom provodio redovni inspekcijski nadzor, a ova zabrana se utvrđuje u rješenju o prestanku radnog odnosa.

Državni službenik ne može biti član tijela političke stranke i ne smije slijediti stranačke naputke u obavljanju poslova državne službe za koje je zadužen.

Pri postavljanju na radno mjesto, državni službenik dužan je dostaviti sve podatke o imovini putem imovinskog kartona.