Viđenja dronova prijavljena su i u Njemačkoj, Norveškoj i Litvaniji. Danske vlasti zasad ne spekulišu o počiniocu, no upozoravaju da su upadi "djelo profesionalnog aktera" koji koristi mješavinu vojnih i civilnih metoda kako bi remetio rad ključne infrastrukture.

Serija ozbiljnih incidenata

Danski zvaničnici su potvrdili da su dronovi primijećeni kod više vojnih postrojenja, ali nisu naveli koje su sve lokacije u pitanju. Policija nije mogla reći odakle su letjelice došle jer nisu oborene, no sarađuje s danskom vojskom u istrazi, prenosi Index.hr.

Ovi upadi dolaze samo nekoliko dana nakon što su dronovi iznad danskih aerodroma, od kojih su neke takođe smještene uz vojne objekte, prisilili aerodrome na zatvaranje i obustavu vazdušnog saobraćaja.

Aerodromi Alborg i Bilund bili su zatvoreni u srijedu naveče zbog dronova iznad aerodroma, dok su tri manja aerodroma zabilježila aktivnosti letjelica, ali su nastavila s radom. U ponedjeljak je nekoliko dronova nakratko zatvorilo kopenhagenski aerodrom, a moguće viđenje dronova privremeno je zaustavilo saobraćaj i u norveškom Oslu.

Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da istražuje viđenja dronova iznad regije koja graniči s danskim Jilandom, gdje se nalazi baza Karup. Norveška policija istražuje navodna viđenja dronova kod vazduhoplovne baze Orland, gdje su stacionirani norveški avioni F-35. Letjelice su u petak izazvale i kašnjenja u vazdušnoj luci u Viljnusu u Litvaniji, koja graniči s ruskom teritorijom.

"Postepeno se stvara obrazac i postaje sve jasnije šta se događa nakon što su dronovi ponovo sinoć viđeni iznad Danske. To sugeriše da smo u hibridnom sukobu u kojem moramo biti spremni na neočekivano", objašnjava vojni analitičar Danske vojne akademije Anders Puk Nilsen za TV2.

"Kada vlasti govore o 'sposobnom akteru' iza letova dronova, to prema meni sužava polje na jednu naciju – Rusiju. Radi se o tome da Rusija pokušava izvršiti pritisak na nas da prestanemo pomagati Ukrajini", kaže Nilsen za TV2.

"Danska mora biti svjesna da ulazimo u sve 'oštriji' sukob s Rusijom", kaže danski vojni analitičar, dodajući da "NATO trenutačno raspravlja kada oboriti ruske borbene avione ako povrijede vazdušni prostor saveza".

"Sve u svemu, ulazimo u ozbiljniji sukob između Rusije i NATO, koji bi mogao završiti u stvarnom oružanom sukobu. Situacija u kojoj se nalazimo je vrlo, vrlo ozbiljna", poručuje Anders Puk Nilsen za TV2.

Šira evropska uzbuna

Danski ministar odbrane izjavio je da je "hibridni napad" djelo "profesionalnog aktera" koji djeluje lokalno, no nije iznio više detalja. Hibridni napad kombinuje vojne i nevojne taktike s ciljem ometanja infrastrukture ili institucija neke države.

Rusija je i ranije optuživana za provođenje takvih napada, a Evropa je na visokom stepenu pripravnosti nakon što su brojne članice NATO prijavile ruske povrede svog vazdušnog prostora.

Estonija i Poljska prošle su sedmice zatražile konsultacije s drugim članicama NATO nakon što je oko 20 ruskih dronova prešlo u poljski vazdušni prostor, a tri ruska aviona tipa MiG-31 ušla u estonski. Rumunija je takođe saopštila da je ruski dron povrijedio njen vazdušni prostor.

Kremlj je negirao optužbe za Estoniju i rekao da povreda vazdušnog prostora Poljske nije bila namjerna, dok ruska ambasada u Kopenhagenu odbacuje "apsurdne spekulacije" o svom učešću u, kako tvrdi, "insceniranim provokacijama".

Vazduhoplovna baza Karup zapošljava oko 3500 ljudi i u njoj su smješteni svi helikopteri Danskih oružanih snaga, nadzor vazdušnog prostora i dijelovi zapovjedništva odbrane. Prema BBC-ju, civilni vazdušni prostor iznad baze nakratko je zatvoren, no to nije uticalo na saobraćaj jer u tom trenutku nije bilo zakazanih letova.

Za sada danske vlasti ne iznose procjene ko bi mogao stajati iza aktivnosti dronova, ali sve veći broj incidenata izaziva zabrinutost zbog ranjivosti zemlje na vazdušne napade i podstiče strahove od potencijalnog ruskog uplitanja. Danska vlada i vojska nastavljaju zajedničku istragu, a javnost se pita koliko su sistemi odbrane spremni za ovakav oblik prijetnje.