Jelica i Rado Tojić iz Lipovica kod Lopara i dalje svake jeseni prave sirće, jer kako kažu tako čuvaju svoje zdravlje, ali i vjekovnu tradiciju koju su naslijedili od predaka.

Godišnje naprave stotinak i više litara ovog zdravog i višestruko korisnog napitka.  

Ove godine, zbog suše, jabuke su podbacile, pa su iscijedili stotinak kilograma i dobili 25 litara dragocjenog jabukovog sirćeta.

Za sirće se koriste jabuke "divljake", takozvane "samoniklice".

- Od njih je sirće i najkvalitetnije. Nakupi se jabuka, koliko ko može ili hoće, pa se operu, samelju i cijede na presu. Jabuke moraju biti zdrave, da se pravilno uradi fermetacija i skladištenje. Nekada je bilo teško pripremiti mljevenje jabuke, jer se tucalo ručno, drvenim čekićem u drvenom koritu. Sada se melje uglavnom mašinom. Ima puno posla. Zavisi gdje se jabuke nalaze, treba ih obrati, donijeti kući, pripremiti pa tek onda idu na cijeđenje. Ako jabuke tucaš ručno onda je još duže i napornije. Ali nije komplikovano. Zanimljivo je da ovaj posao mogu raditi i žene i da su nekada uglavnom one to i radile - kaže za portal InfoBijeljina Rado Tojić.  

U njegovom selu još postoji nekoliko presa, ali ih mladi sve rjeđe koriste.

- Presa na koju sam ja cijedio sirće je stara oko 70 godina. Na njoj se mogu se cijediti i kruške. Na ovaj način može se praviti i voćni sok, ali mi to ne radimo. Naučili smo od starijih, a gledamo da mi sada naučimo svoje potomke. Rado pomažu kada god mogu, a da li će htjeti i sami raditi, na njima je - priča Tojić. 

Radina supruga Jelica kaže da oko pravljenja domaćeg jabukovog sirćeta ima puno posla, ali da ga obavlja sa zadovoljstvom. 

- Za pripremu i cijeđenje oko stotinu kilograma jabuka potrebna su tri dana a nekada i više. Sirće se sipa u plastične ili staklene posude. Fermentacija traje 21 dan, a sazrijevanje oko godinu dana. Što duže stoji, kvalitetnije je - kaže vrijedna domaćica. 

Dodaje da se jabukovo sirće uglavnom koristi u ishrani kao dodatak salatama, ali i kao prirodni lijek za liječenje povreda, masnoće u jetri, masnoće u krvi.

Posebno se preporučuje dijabetičarima jer reguliše šećer u krvi. 

- Litar se sada prodaje za 20 maraka. Nekako je uvijek bilo koliko je litar dobre rakije, toliko je i sirćeta. Mi ne prodajemo. Pravimo sirće za našu, hvala Bogu, brojnu porodicu, ima nas 16, a do kraja godine biće nas sedamnaestero. I sinovima i njihovim porodicama, unucima i praunucima, ostavimo po koju bocu, a ponešto i poklonimo rodbini i prijateljima - kaže Jelica za InfoBijeljinu.  

Pravljenje domaćeg sirćeta u majevičkim selima jejedna od tradicija koja se održala do danas. Umjesto presa -torkula, sve češće se koriste i mlinovi za mljevenje voća.

Pojednostavljuju posao, štede vrijeme, a konačan rezultat je isti - zdrav i kvalitetan prirodni napitak koji sadrži sirćetnu kiselinu, vitamine, minerale i aminokiseline.