Republika Srpska
01.08.2022.
21:32
DJECA PRIMORANA DA PROSE POD PRIJETNJOM FIZIČKOG ZLOSTAVLJANJA I IZGLADNJIVANJA Povodom prinudnog prosjačenja u RS se oglasio i Ombudsman
Izvor: novosti.rs
0
Podijeli
Tokom 2021, MUP Republike Srpske je ukupno evidentirao 366 prekršaja, a izdata su 362 prekršajna naloga za prinudno prosjačenje.
A, za prvih šest mjeseci ove godine, zabilježeno je 128 prekršaja ove vrste i izdato 127 prekršajnih naloga. Podnijet je i jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
I, dok iz Ombudsmana RS preciziraju da se za prisilno prosjačenje koriste i bebe, a zarad prikupljanja što više novca maloljetna djeca su primorana da rade ovakve poslove pod prijetnjom fizičkog zlostavljanja i izgladnjivana, MUP RS saopštava da je lane evidentirano 15 osoba koje se dovode u vezu sa prosjačenjem, ali nisu izvršioci. Od pomenutih, četvoro je mlađe od 14 godina, pa se protiv njih, shodno Zakonu o prekršajima, ne može pokrenuti, niti voditi ovaj postupak.
Inače, osobe koje prosjače, ili na to navode nekog drugog, kažnjavaju se novčanom kaznom od 200 KM do 800 KM, a ukoliko na to navode maloljetnika, osobu s invaliditetom ili duševno oboljelog - kazna se kreće u rasponu od 400 KM do 1.200 KM. U nekim okolnostoma je predviđena i zatvorska kazna...
Maloljetnici se najčešće koriste za prinudno prosjačenje, jer je njima najlakše manipulisati. Statistika pokatuje da polovinu ekspolatacije čini prinudno prosjačenje, a ostatak su seksualna i neka druga vrsta zloupotrebe.
Iz izvještaja Ombudsmana Republike Srpske se vidi i da djecom "trguju" njihovi poznanici - najčešće roditelji, supružnici, prijatelji i rođaci. U tom smislu, mališani iz romske populacije su prepoznati kao najosjetljivija kategorija, pogotovo kada je riječ o prisilnom prosjačenju.
Najčešći uzroci prosjačenja su nemaština, odnosno siromaštvo, pa novac koji djeca isprose služi da čitava porodica preživi. Nadležni, zato, ukazuju na neophodnost rada relevantnih institucija na jačanju roditeljskih kompetencija i socijalno-zaštitnih funkcija porodica.
Jer, uslovi u kojima djeca žive i rade na ulici ozbiljno ugrožavaju prije svega njihovo pravo na život, zdravlje i obrazovanje, te na roditeljsku zaštitu i pravo na primjeren životni standard.
Djeca koja su bila žrtve bilo kog oblika prinudnog prosjačenja često razvijaju veliki broj psihosomatskih simptoma, a oporavak je spor i mukotrpan.
Nije rijetkost da građani pokažu empatiju i daju novac malim prosjacima, uvjereni da im time čine dobro, ali je to - po pravilu - samo produžavanje agonije djeteta u lancu prisilnog prosjačenja, zlostavljanja, pa i trgovine bijelim robljem, u krajnjem slučaju.
- Bilo bi korisnije da građani kada se susretnu sa djecom koja prose pozovu policiju ili Centar za socijalni rad, kako bi mališana sklonili sa ulice i pružili mu dugoročnu podršku, odnosno zaštitu u sistemu društvene brige o djeci. Takođe je važno da centri za socijalni rad odmah reaguju u skladu sa Zakonom, uz pojačan nadzor - poručuju, na kraju, iz Ombudsmana Republike Srpske.