FOTO: InfoBijeljina

Broj stanovnika u Srpskoj će i prema najboljem mogućem scenariju nastaviti da se smanjuje u narednim decenijama, a osim 16.000 novorođenčadi godišnje, za demografsku obnovu neophodno je sprovesti brojne mjere koje će smanjiti iseljavanje.

Navedeno je ovo u Nacionalnom programu demografske obnove RS koji su sačinili Centar za populacionu edukaciju, rast i razvoj djece i Katedra za obrazovne društvene nauke i demografiju pri Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. 

U tom dokumentu navedeno je da će biti potrebna najmanje decenija da se dostigne željena reprodukcija, čak i ako hitno počne sprovođenje pronatalitetnih mjera. Prema podacima Zavoda za statistiku, u Srpskoj je lani rođeno 9.568 djece, a umrle 14.763 osobe, dok je godinu ranije na svijet došlo 9.339 beba, a preminula 14.863 lica. 

Demograf i dekan Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić, koji je izradio studiju, kaže da se rađanje godišnje može podizati za 500 do 1.000 beba.

- Tim tempom Srpskoj je potrebno od deset do 15 godina da dostigne nivo proste reprodukcije, a da bismo došli do 16.000 beba godišnje, koje garantuju demografsku obnovu, uz mjere porodične politike, neophodno je  i stimulisanje rađanja svakog djeteta. Ako bi to, na primjer, bilo oko 5.000 evra, za te namjene sada bi trebalo da bude izdvojeno oko 50 miliona evra, odnosno oko 3,5 odsto budžeta RS - rekao je Pašalić. On je istakao da se trenutno gotovo 50 odsto stanovništva BiH nalazi izvan granica zemlje.

- Srpska je 1991. godine imala 1.558.387 stanovnika, a lani, prema procjenama, 1.132.017 i ukupna depopulacija iznosi 426.370 ljudi. Od tog broja na negativni prirodni priraštaj otpada nešto više od 55.000, a sve ostalo se odnosi na migracije - naveo je Pašalić.

Prema njegovim riječima, smanjivanje broj stanovnika se i prema najboljem scenariju može očekivati i narednih decenija, istakavši da se sa istim problemima suočava cijela istočna Evropa.

- Ljudi odlaze u inostranstvo radi bolje zarade, ali je problem što danas tamo zasnivaju porodice, njihova djeca se ne vraćaju, što se ranije nije dešavalo. Dostupnost tržišta rada Evropske unije “preko noći” je odvela 1,5 miliona Bugara, slično je u Rumuniji i Hrvatskoj. To je ono s čime ćemo se mi tek suočiti i zbog toga upravljanje migracijama treba da bude strateški cilj - rekao je Pašalić.

Govoreći o depopulaciji u Srpskoj, Pašalić kaže da su najviše pogođene najnerazvijenije opštine, te da je najvažnija i dugoročna stabilna mjera za povećanje nataliteta ona koja vodi računa o cijeloj Republici.

- Neophodno je izvršiti decentralizaciju razvoja, predložiti mjere za porodicu i mlade u ruralnim krajevima koje uključuju poreske, stambene olakšice i druge beneficije - kazao je Pašalić.

On je naveo da povećanje rađanja nije čudotvorni lijek, te da tu pojavu moraju pratiti mjere usmjerene na kreiranje zdravog okruženja u kojem će se ljudi osjećati sigurnim da grade budućnost.

- Iseljavanje je glavni razlog smanjivanja broja stanovnika u većini zemalja i viši fertilitet nije nužno dovoljan za demografsku obnovu, koja ne može počivati samo na zakonskim rješenjima i podsticajnim mjerama Vlade RS. Potrebna je obnova društva na kojoj počiva svaki oblik boljitka, i političkog i ekonomskog - kazao je Pašalić.

Dodao je da bi pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, stabilan posao i podrška za podizanje djece umanjili emigracije.

- Stvaranje povoljnog ambijenta u kome je položaj žena na tržištu rada stabilan, što sada nemamo, daće dobre rezultate - zaključio je Pašalić.

Neke od mjera za povećanje stope rađanja i ostanak u RS

- snažnija ekonomija koja obezbjeđuje radna mjesta i stabilne prihode

- pristup finansijski pristupačnom stambenom smještaju za porodice

- jeftini i kvalitetni oblici zbrinjavanja mališana i starijih osoba

- fleksibilni radni aranžmani, uključujući i rad na pola radnog vremena

- plaćeno i fleksibilno roditeljsko bolovanje i za oca i za majku

- poreske olakšice i finansijska podrška porodicama

- omogućavanje uređenih, sigurnih i odgovornih migracija

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )