U Ministarstvu porodice omladine i sporta RS nisu željeli odgovoriti na konkretno postavljena pitanja o tome koliko je Savjet za demografsku politiku Republike Srpske održao sjednica u 2020. i prvih osam mjeseci 2021. godine. Ipak, priznaju da se aktivnosti ne realizuju onako kako je planirano. 

 

"Realizacija planiranih aktivnosti ne odvija se planiranom dinamikom, zbog okolnosti izazvanih pandemijom, ali sva resorna ministarstva u okviru svojih resornih nadležnosti nastoje iznaći finansijske resurse i osmisliti projekte koji će imati za cilj podršku porodici u Republici Srpskoj", rekli su "Nezavisnim novinama" u Ministarstvu porodice, omladine i sporta. 

 

Inače, Program demografske obnove Republike Srpske inicirala je Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, a jedan od rezultata bio je i izrada dokumenta pod nazivom "Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske - analiza stanja i prijedlog mjera". Ovaj dokument predstavljen je krajem 2019. godine i u njemu su navedeni poprilično sumorni podaci, međutim od tada javnosti nije poznato da se išta dešavalo kada je u pitanju Program demografske obnove Republike Srpske. Na čelu tima koji je radio na dokumentu "Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske - analiza stanja i prijedlog mjera" bio je Draško Marinković, koji se, nakon što je upoznat s temom, kasnije nije želio javiti na mobilni telefon. 

 

Koliko je sumorna demografska slika u Republici Srpskoj, možda najbolje govori podatak do kojeg su došli revizori Republike Srpske, a koji kaže da je u periodu od 2002. do 2020. godine samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja Republika Srpska izgubila više od 75.000 stanovnika te da bez hitne reakcije i ozbiljnog pristupa problemu, kao narod u bliskoj budućnosti možemo izumrijeti.  U reviziji mišljenja na temu "Pronatalitetne mjere u Republici Srpskoj" navodi se i to da Republika Srpska ima 30 mjera pronatalitetne politike, međutim te mjere nisu rezultat ad hok pristupa, bez adekvatne analize i evaluacije. Revizori su tada utvrdili i da je u posljednje četiri godine za realizaciju mjera koje imaju pronatalitetni karakter iz budžeta izdvojeno oko 940 miliona KM, ali da mjere koje su finansirane nisu sistematizovane niti su jasno definisane. 

 

"O Programu demografske obnove bilo je govora 2019. godine, a šta se danas dešava, ne znam. Mislim da od toga nema ništa. Nama treba potpuno drugačiji pristup, multisektorski, i to ne mogu raditi sama Vlada Republike Srpske ili nadležno ministarstvo", rekao je za "Nezavisne novine" Stevo Pašalić, demograf, ističući da nam treba nekoliko ozbiljnih mjera koje nisu garancija da ćemo uspjeti smanjiti pad broja stanovnika. 

 

On ističe da su neke zemlje kao što je, recimo, Mađarska, uspjele u tome, ali da su za mjere pronatalitetne politike izdvajale 4,8 odsto BDP-a. 

 

"Možemo li mi toliko? Ne možemo sigurno, ali nam trebaju mjere koje su dokazano dobre i daju rezultate. Siguran i stabilan posao, ekonomsko osnaživanje žena, besplatan vrtić itd. su neke od mjera koje nam trebaju", rekao je Pašalić ističući da od mjera koje su sada na snazi u Republici Srpskoj ne treba očekivati ništa navodeći primjer pojedinih opština koje daju po 500 ili 1.000 KM i ističući da je to fin gest, ali koji ne daje ama baš nijedan rezultat.