FOTO: InfoBijeljina.com

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Velike ili Zimske zadušnice — dan posvećen molitvi za pokojnike i sjećanju na preminule.

Ove zadušnice su najveće u godini i najavljuju pripreme za početak Časnog posta.

U narodu se u pojedinim krajevima nazivaju i Otvorene zadušnice, jer postoji vjerovanje da na ovaj dan Sveti Petar otvara grobove i omogućava dušama da prime molitve živih.

Zašto su Zimske zadušnice najvažnije

Po crkvenom kalendaru, upravo ove zadušnice smatraju se najznačajnijim u godini jer prethode Časnom postu, vremenu pokajanja, molitve i duhovne pripreme za Vaskrs.

Običaj je da se na ovaj dan odlazi na groblja, pale svijeće i tamjan, izgovaraju molitve i dijele prilozi za duše umrlih. Vjeruje se da zapaljena svijeća osvjetljava put pokojnicima do sledećih zadušnica i da molitva može donijeti mir njihovim dušama.

Tamo gdje nije moguće otići na groblje, svijeća se pali u crkvi ili kod kuće.

Šta se nosi na groblje i šta to simbolizuje

Prema tradiciji, na groblje se nose predmeti koji imaju jasnu simboliku u hrišćanstvu.

Najvažnije je ponijeti

- žito (koljivo) – simbol smrti i vaskrsenja, tj. besmrtne duše
- vino – simbol Božjeg milosrđa
- svijeću – simbol Hristove svetlosti

Žito podsjeća na Hristove riječi da zrno tek kada umre donosi plod, što simbolizuje život posle smrti.

Iako u narodu postoji običaj da se nosi i druga hrana koju je pokojnik volio, sveštenstvo naglašava da je žito jedino što bi obavezno trebalo iznositi na groblje.

Kako izgleda obilježavanje u crkvi i na groblju

Na zadušnice se prvo odlazi u crkvu, gdge se služe Sveta liturgija i parastos. Sveštenik tada vinom preliva žito, nakon čega se odlazi na grobove pokojnika.

Šta se radi na groblju

- prislužuju se svijeće
- grobovi se kade tamjanom
- čitaju se molitve
- grobovi se uređuju i ukrašavaju cvijećem
- dijeli se milostinja

Oni koji ne mogu da odu na groblje, trebalo bi da svijeću upale u najbližoj crkvi. Posebnim blagoslovom smatra se paljenje svijeća za „zaboravljene duše“, odnosno za pokojnike koji nemaju potomke.

Milostinja kao važan dio običaja

Zadušnice su i dan kada se posebno naglašava značaj dobrih djela i pomaganja drugima.

Prema narodnom vjerovanju, na ovaj dan:

- treba podijeliti milostinju
- treba dati žito siromašnima
- smatra se velikim grijehom odbiti prosjaka

Davanje milostinje smatra se molitvom kroz djelo, koja se pripisuje dušama preminulih.

Kako zadušnice najavljuju post

Velike zadušnice su uvod u period pripreme za Vaskršnji post.

Meso se koristi još danas i sutra, a od ponjedeljka počinje Siropusna nedjelja, kada je dozvoljen samo bijeli mrs. Časni post ove godine počinje 23. februara.

Pored ovih, tokom godine postoje i:

- Miholjske zadušnice
- Mitrovske zadušnice
- Duhovske ili Trojičine zadušnice

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )