
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Velike ili Zimske zadušnice — dan posvećen molitvi za pokojnike i sjećanju na preminule.
Ove zadušnice su najveće u godini i najavljuju pripreme za početak Časnog posta.
U narodu se u pojedinim krajevima nazivaju i Otvorene zadušnice, jer postoji vjerovanje da na ovaj dan Sveti Petar otvara grobove i omogućava dušama da prime molitve živih.
Zašto su Zimske zadušnice najvažnije
Po crkvenom kalendaru, upravo ove zadušnice smatraju se najznačajnijim u godini jer prethode Časnom postu, vremenu pokajanja, molitve i duhovne pripreme za Vaskrs.
Običaj je da se na ovaj dan odlazi na groblja, pale svijeće i tamjan, izgovaraju molitve i dijele prilozi za duše umrlih. Vjeruje se da zapaljena svijeća osvjetljava put pokojnicima do sledećih zadušnica i da molitva može donijeti mir njihovim dušama.
Tamo gdje nije moguće otići na groblje, svijeća se pali u crkvi ili kod kuće.
Šta se nosi na groblje i šta to simbolizuje
Prema tradiciji, na groblje se nose predmeti koji imaju jasnu simboliku u hrišćanstvu.
Najvažnije je ponijeti
žito (koljivo)
– simbol smrti i vaskrsenja, tj. besmrtne duše
vino
– simbol Božjeg milosrđa
svijeću
– simbol Hristove svetlosti
Žito podsjeća na Hristove riječi da zrno tek kada umre donosi plod, što simbolizuje život posle smrti.
Iako u narodu postoji običaj da se nosi i druga hrana koju je pokojnik volio, sveštenstvo naglašava da je žito jedino što bi obavezno trebalo iznositi na groblje.
Kako izgleda obilježavanje u crkvi i na groblju
Na zadušnice se prvo odlazi u crkvu, gdge se služe Sveta liturgija i parastos. Sveštenik tada vinom preliva žito, nakon čega se odlazi na grobove pokojnika.
Šta se radi na groblju
prislužuju se svijeće
grobovi se kade tamjanom
čitaju se molitve
grobovi se uređuju i ukrašavaju cvijećem
dijeli se milostinja
Oni koji ne mogu da odu na groblje, trebalo bi da svijeću upale u najbližoj crkvi. Posebnim blagoslovom smatra se paljenje svijeća za „zaboravljene duše“, odnosno za pokojnike koji nemaju potomke.
Milostinja kao važan dio običaja
Zadušnice su i dan kada se posebno naglašava značaj dobrih djela i pomaganja drugima.
Prema narodnom vjerovanju, na ovaj dan:
treba podijeliti milostinju
treba dati žito siromašnima
smatra se velikim grijehom odbiti prosjaka
Davanje milostinje smatra se molitvom kroz djelo, koja se pripisuje dušama preminulih.
Kako zadušnice najavljuju post
Velike zadušnice su uvod u period pripreme za Vaskršnji post.
Meso se koristi još danas i sutra, a od ponjedeljka počinje Siropusna nedjelja, kada je dozvoljen samo bijeli mrs.
Časni post ove godine počinje 23. februara.
Pored ovih, tokom godine postoje i:
Miholjske zadušnice
Mitrovske zadušnice
Duhovske ili Trojičine zadušnice