Ovaj dan je u kalendaru SPC obilježen crvenim slovom.

Ovo je za hrišćane najtužniji dan. To je dan kada su Rimljani osudili na smrt Isusa Hrista, na nagovor jevrejskih sveštenika i fariseja.

U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne smiju zvoniti crkvena zvona, počev od bdenija na Veliki četvrtak, već se na bogosluženja poziva drvenim klepetalima. 

Na Veliki petak nema liturgije već se ujutru čitaju "Carski časovi"

Carskim časovima se na jutrenju podsjeća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju Pilatu, vrijeme osude, vrijeme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tijela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.

U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob. Plaštanica se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob.

Nakon večernje službe se u nastavku služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa plaštanicom.

Statije su pjesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.

Od Marije Magdalene potiče običaj farbanja jaja

Farbanje jaja za Vaskrs spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da propovjeda jevanđelje. Stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja.

Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju.

Marija Magdalena je na to rekla: "Hristos vaskrse" i sva jaja u korpi su postala crvena.

Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao "čuvarkuća", zaštitnik porodice.

Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao, jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja.

Sljedeće godine, na dan Vaskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.

Dan žalosti i posta

Veliki petak je dan žalosti, ali i uvod i priprema za najveći hrišćanski praznik Vaskrs.

Pravoslavni vjernici tog dana strogo poste, provodeći dan samo na hljebu i vodi, a mnogi tog dana i "jednoniče" - cijeli dan ništa ne jedu, niti piju već tek uveče uzmu malo hljeba i vode. Uzdržava se od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

U nekim krajevima se danas pali vatra da bi sve zlo izgorjelo.

Na današnji dan važno je sjetiti se jedne ličnosti koja je obilježila Veliki petak.

A to je razbojnik koji se pokajao na krstu i koji je u ime svi onih koji žele da se kaju tražio od Gospoda, u nekoliko sekundi pred svoju smrt, da ga se gospod sjeti i primi u Carstvo svoje, a Isus Hrist mu je rekao - zaista ćeš danas sa mnom u raju biti, prenosi Telegraf.rs.