Kako ističe ovaj stručnjak, nije sasvim jasno odakle potiče često ponavljana preporuka o 1,5 do dva litra vode dnevno niti da li ona odgovara stvarnim potrebama svakog organizma.

Na količinu tečnosti koja nam je potrebna utiču način života, fizička aktivnost, temperatura okoline i zdravstveno stanje.

Koliko vode je potrebno bubrezima?

Prema Kiroginim riječima, za zdrave odrasle osobe koje miruju, ne vježbaju i ne borave na visokim temperaturama, polazna količina vode može da bude oko 1,2 do 1,3 litra dnevno.

- Bubrezima je potrebno oko pola litra vode kako bi svakodnevno uklonili toksine koji nastaju u organizmu - objašnjava ljekar.

Pored toga, tijelo svakodnevno gubi vodu kroz kožu, disanje i neprimjetno znojenje. Ti takozvani neprimjetni gubici procjenjuju se na oko 700 do 800 mililitara dnevno.

Zbir ovih količina daje približno 1,2 do 1,3 litra vode. Ipak, to nije univerzalna preporuka za sve ljude, već okvirna procjena za zdrave odrasle osobe u mirovanju.

Važno je imati u vidu i da organizam dio tečnosti dobija iz hrane, uključujući voće, povrće, supe i jogurt.

Zašto previše vode nije uvijek dobro?

Dok nedovoljan unos tečnosti može da dovede do dehidratacije i koncentrisanijeg urina, ni pretjerivanje sa vodom nije bez rizika.

Prema riječima nefrologa, bubrezi imaju sposobnost da prilagođavaju koncentraciju urina potrebama organizma. Kada pijemo više vode, urin postaje svjetliji, ali to ne znači da bubrezi zbog toga rade bolje, piše Kobieta.onet.pl.

Prekomjeran unos vode može, u određenim okolnostima, da dovede do hiponatremije, odnosno opasno niskog nivoa natrijuma u krvi. Ovo stanje može da izazove mučninu, glavobolju, a u težim slučajevima i grčeve.

Zato nije potrebno prisiljavati sebe da pijemo velike količine vode samo zato što vjerujemo da je to automatski zdravije.

Kada je potrebno piti više vode?

Količina od 1,2 do 1,3 litra dnevno ne treba da se shvati kao cilj za sve odrasle osobe. Potrebe za tečnošću povećavaju se u brojnim situacijama, naročito kada organizam gubi više vode nego obično.

Više tečnosti može biti potrebno tokom:

- fizičke aktivnosti i intenzivnog vježbanja;
- boravka na visokim temperaturama;
- povišene tjelesne temperature;
- proliva i povraćanja;
- trudnoće i dojenja.

U takvim okolnostima potrebe zavise od intenziteta aktivnosti, količine izgubljene tečnosti i opšteg zdravstvenog stanja.

Osobe sa hroničnom bubrežnom ili srčanom insuficijencijom, kao i one sklone oticanju, trebalo bi da se o količini tečnosti koju unose posavjetuju sa ljekarom. Kod njih samostalno povećavanje unosa vode može da pogorša zdravstveno stanje.

Kako prepoznati da li pijemo dovoljno vode?

Jedan od pokazatelja hidratacije može biti boja urina. Svijetložuta boja često ukazuje na odgovarajući unos tečnosti, dok veoma taman urin može da bude znak da je potrebno obratiti pažnju na hidrataciju.

Ipak, boja urina nije potpuno pouzdan pokazatelj sama po sebi, jer na nju mogu da utiču hrana, lijekovi i različita zdravstvena stanja. Ni potpuno bezbojan urin nije nužno znak bolje hidratacije.

Osjećaj žeđi takođe može da pomogne u procjeni potreba organizma, mada starije osobe i pojedini pacijenti mogu imati slabiji osjećaj žeđi.

Ako niste sigurni koliko tečnosti treba da unosite, naročito ako imate hroničnu bolest ili uzimate lijekove koji utiču na ravnotežu tečnosti, najbolje je da se posavjetujete sa ljekarom.

Da li zaista moramo da pijemo dva litra vode dnevno?

Ne postoji jedna količina vode koja odgovara svim ljudima i svim okolnostima. Potrebe za tečnošću razlikuju se u zavisnosti od fizičke aktivnosti, temperature, ishrane i zdravstvenog stanja.

Najvažnije je da unos tečnosti prilagodimo sopstvenim potrebama i da ne zanemarujemo signale organizma.

Pritom treba imati na umu da se preporuke mogu odnositi na ukupni unos vode ili tečnosti, a ne samo na čistu vodu koju pijemo iz čaše.