Da li je na ovaj način direktno bacio rukavicu u lice onima koji se godinama trude da trasiraju put ka Uniji ispunjavanjem nekada i nemogućih zahtjeva, ali i onima koji i kada se ispune neke stvari, traže nove?

Milanović, poručuju sagovornici "Nezavisnih novina", nije slagao ništa, a komentarišući aktuelno stanje, ne žele da budu krajnje pesimistični, iako je, kažu, stanje daleko od dobrog.

Smatraju da će situacija u kojoj se trenutno nalazi BiH, ali i sve države bivše Jugoslavije koje još nisu članice EU, a to žele, potrajati i u narednim godinama.

"Milanović je bio potpuno iskren i rekao je ono što birokrate iz EU nikada neće reći, a to je da se zemlje regiona u ovom trenutku nalaze veoma daleko od punopravnog članstva u EU", kaže na početku razgovora za "Nezavisne novine" Velizar Antić, politički analitičar.

A za razlog što se BiH uopšte nalazi u nekoj formi vakuuma, Antić krivi i domaće i "goste".

"Jedan od razloga jeste na našoj strani i odgovornosti naših političara, ali je za ovo stanje u velikoj mjeri odgovorna i sama EU, koja nas u prethodnom periodu nije htjela u svojim redovima i stalno nas je uslovljavala i postavljala zahtjeve i standarde veoma visoko, što mi nismo mogli da ispunimo", dodaje Antić.

I na jednima i drugima je, smatra, sada da dokažu da su im namjere iskrene i da tako demantuju Milanovića.

"Ukoliko u samoj EU bude bilo istinske volje i interesa da ovaj region primi u svoje članstvo, a sa druge strane naše političke elite ulože napore da izgrade funkcionalnije društvo, mislim da ova izjava Milanovića i ne mora da bude tačna", naglašava Antić.

Međutim, i on je saglasan s tim da je pristupanje ostatka regiona EU proces koji će potrajati.

"Sasvim je sigurno da u sljedećih desetak godina nijedna zemlja regiona neće biti član EU. Međutim, niko ne može da tvrdi da, recimo, za dvadeset godina sve zemlje regiona neće biti punopravne članice EU", naveo je Antić.

Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je ovom regionu prvo potrebno da EU nađe neki dogovor unutar sebe, ne samo u vezi s pitanjem proširenja, već i s načinom donošenja odluka, da bi se vidjelo da li je to Evropa jasno poredanih krugova, gdje u sredini stoji šengen, evrozona i članice EU, a onda okolo one koje žele pridruženje.

Zbog toga, navodi, za BiH i region realističnija je varijanta parcijalnog približavanja EU.

"To znači da se cjelokupna regija čim prije uključi u ono što je faktički evropsko ekonomsko područje, ono što trenutno uživaju Norveška, Švicarska, Island. Dalje, kako se stvari budu mijenjale, tješnja saradnja se bude uspostavljala, onda će se naknadno dogovarati da se učine novi koraci sa integracijom", pojašnjava Huskić.

Komentarišući stav Zorana Milanovića, direktno vezan za Crnu Goru, Huskić ističe da su šanse i te države da se prije svih priključi Uniji manje nego što se predstavlja.

"Za razliku od gospodina Milanovića, ja sam malo manje optimističan u vezi s pitanjem Crne Gore.

Oni imaju taj neki frejm, EU i 2028,  ali ja sam vrlo skeptičan. Ako je Milanović pomenuo Crnu Goru, to može biti iz razloga da popune mjesto Velike Britanije, pravno gledano, kao 28 članica. To ne zahtijeva promjene u sporazumima niti neke raspodjele mandata u parlamentu i, na kraju krajeva, Crna Gora je mala država i to se direktno reflektira na broj EU poslanika i zato bi moglo biti riječi o tome", smatra Huskić.

Ali, kompletno pitanje EU - regija, Huskić pojašnjava jednostavno.

"Države se ne popravljaju", poručio je on za "Nezavisne novine".

Sve zaključuje stavom da umjesto da proces proširenja države učini boljim i bližim EU, one ili stagniraju ili nazaduju.