FOTO: null

Novi ministar bezbjednosti Selmo Cikotić privukao je pažnju javnosti riječima da ima plan rješavanja migranske krize, a Srpskainfo istražuje šta taj plan sadrži i da li može da nam pomogne.

Cikotić je, u prvoj službenoj posjeti unutar BiH, Unsko sanskom kantonu, izjavio da plan sadrži sedam prioriteta, 21 mjeru i 116 aktivnosti. Za sada, iz Ministarstva bezbjednosti BiH nismo dobili odgovor na zahtjev da nam dostave kompletan plan, ali je ministar na konferenciji za novinare iznio neke njegove dijelove.

– Kroz prvu mjeru ćemo nastojati da ojačamo kapacitet i sposobnost rada Granične policije, odnosno poboljšati kontrolu istočne granice. Insistiraćemo na boljoj saradnji svih policijskih agencijau državi, nastojaćemo kroz domaće i međunarodne fondove pojačati financijsku podršku. Preispitaćemo dijelovanje i odgovornost određenih institucija koje su zadužene za kontrolu granica, poslove sa strancima i pitanja azila. Jednostavno, pokušaćemo podijeliti teret migrantske krize na cijelu BiH i omogućiti građanima USK da se osjećaju sigurnije u svojim domovima – izjavio je Cikotić.

Zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH Dušanka Majkić kaže da nema velika očekivanja ni od Cikotića, ni od njegovog plana.

– Prvo, on je i sam rekao da daje ocjenu na osnovu onoga koliko je uspio da se za nekoliko dana informiše o problemu. Drugo, rekao je da ima neki plan, ali ja takođe znam da taj plan zavisi od toga šta njegova stranka misli o tome. A, nama je poznato kako se SDA bavila migrantskom krizom i na koji način je prošli ministar bezbjednosti (Fahrudin Radončić, prim. aut.) otišao. Praktično je otjeran jer je vidio da nema podršku za vraćanje migranata u zemlje porijekla. I kada je u pitanju zajednička kontakt tačna BiH sa Evropolom, i tu smo vidjeli da sve ono što SDA ne odobrava, neće odobravati ni ministar – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

Kada je riječ o Cikotićevom planu da dobije novac za rješavanje migrantske ktize, i to iz međunarodnih fondova, Majkićeva tvrdi da je to „samo priča i dugotrajna faza“.

– Međunarodna zajednica se do sada nije pretrgla da bi pomogla  BiH u rješavanju migrantske krize. Tako da ja nemam velika očekivanja jer Cikotić očito neće dobro sarađivati sa svojim zamjenikom koji dolazi iz RS, a to je sukob dvije politike. On će isključivo voditi računa da ispuni ciljeve SDA, a nikako svih građana ove zemlje – smatra Majkićeva.

Bivši ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić nije odgovarao na naše pozive i poruke, dok je sadašnji zamjenik ministra bezbjednosti Nedejko Jović bio nedostupan.

Podsjećamo, Radončić je, u vrijeme dok je bio ministar, pozivao pakistanskog ambasadora u BiH Muhameda Kalida Raoa da pomogne u otktivanju identiteta ilegalnih migranata iz te zemlje koji borave u BiH, nakon čega bi migranti bili deportovani, ali je on to odbio. Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, oboje iz SDA, javno su stali uz ambasadora, nakon čega je Radončić podnio ostavku.

Ratomir Antonović, predavač na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta Konstantin Veliki u Nišu, smatra da su vehabijske zajednice u FBiH kritične tačke u ovoj priči i da bi ministar bezbjednosti BiH trebalo više da se bavi tim pitanjem.

-To su vehabijske zajednice koje rade na podsticanju islamskog terorizma i ekstremizma. Njihova veza je tome što oni iz redova migranata regrutuju, posebno mlađa lica koja su te orjentacije, te ih usmjeravaju kako da učestvuju u određenim terorističkim akcijama i procesima u Evropi kada tamo dođu. Na primjer, kada se 2017. desio veliki teroristički napad u Londonu, dokazano je da su počinioci lica koja su prošla teritoriju Balkana, da su ovde bili tretirani kao migranti – kaže Antonović za Srpskainfo.

Kao jedno od rješenja migranstkog pitanja, ne samo u BiH, nego i u cijeloj Evropi, zvaničnici EU nedavno su najavili masovnu readmisiju, vraćanje migranata u zemlje njihovog porijekla, odnosno makar u zemlje iz kojih su ušli. Antonović tvrdi da taj sistem ne funkcioniše vjerovatno zato što je situacija u zemljama porijekla tih ljudi nejasna, kritična.

-Ne možete tjerati nekoga da se vrati u zemlju porijekla ako mu je tamo bezbjednost ugrožena. Druga stvar, mnogi od njih su tražioci azila. Ako su procesu traženja azila, ne mogu biti deportovani, vraćeni. To je pravna poteškoća – pojašnjava Antonović.

Dok se ne vidi u kom smjeru će da ide migrantska kriza, on smatra da BiH treba više da primjeni strategiju iz Srbije koja je izgradila nekoliko prihvatnih centara za migrante.

-Tu se vodi evidencija o njima, ustanovi porijeklo, zemlja iz koje stižu. Dakle, potrebno je na tim mjestima utvrditi identitet migranata jer imamo mnogo njih bez ličnih dokumenata. Dok god ne znate ko vam prolazi kroz zemlju, sa kakvom namjerom, onda imate problem i naravo da se razvija kriminal. To su srodne pojave. I u Šidu imamo ozbiljne ekscese koje proizvode migranti jer oni hoće da prođu dalje. Njima su Srbija i BiH tranzitne zemlje, jedva čekaju da izađu odavde, ali usput, vjerovatno u nedostatku materijalnih sredstava, kradu, bave se krivičnim djelima. U ovom momentu dati neku prognozu dokle će to da ide i u kom smjeru, nije zahvalno – zaključuje Antonović.

GALIĆ: GRANICU BRANITI SVIM SNAGAMA

Član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS Dragan Galić smatra da je BiH zakasnila s planom borbe protiv migrantske krize. -Ipak, svaki način i oblik pokušaja zaštite granica BiH dobro dođe. Potrebno je da talas izbjegličke, migrantske krize koji ide sa Bliskog istoka, ne ide preko BiH. Granice treba da branimo svim raspoloživim snagama, a to, osim Granične policije znači, SIPA, OBA, policija RS i policija FBiH. To je jedino rješenje u ovom trenutku. Na takav način moramo da pokažemo da BiH nije tranzitna zemlja. Svaka finansijska podrška je dobrodošla, kao i svaki oblik saradnje – kaže Galić.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )