U objavi na subredditu korisnik Nathan Smith opisao je svoj projekat kao “šestomjesečni eksperiment u kojem testira kako se jezični model snalazi u odabiru potcijenjenih dionica s malim budžetom”.

Prema grafikonu koji je podijelio, ovaj doslovni eksperiment s AI-jem već pokazuje rezultate. Koristeći GPT-4o, jedan od najnaprednijih modela OpenAI-ja, Smithov portfelj narastao je za 25 posto u prvom mjesecu. Istina, radi se o svega 25 dolara dobiti, jer je početno ulaganje bilo samo 100 dolara – ali prinos je i dalje tu.

Poređenja radi, vrijednost indeksa malih kompanija kao što su Russell 2000 i XBI porasla je znatno manje, a S&P 500 u istom periodu narastao je za manje od 3 posto. Ukratko, ChatGPT je u ovom slučaju odabrao pametno.

Ovo nije prvi put da neko testira može li vještačka inteligencija predvidjeti kretanja akcija. Prošlog decembera, stručnjaci sa Univerziteta Duisburg–Essen u Njemačkoj objavili su rad u časopisu Finance Research Letters u kojem su zaključili da OpenAI-jevi modeli mogu prepoznati isplative akcije.

Ipak, drugi istraživači nisu tako optimistični. Alehandro Lopez-Lira, docent finansija sa Univerziteta Floride, u maju je za Morningstar rekao da se kroz višegodišnje simulacije pokazalo da ChatGPT ipak nije pretjerano dobar u izboru akcije.

“Rezultati na papiru daleko su optimističniji nego što bi bili u stvarnosti s iole ozbiljnim iznosima”, rekao je Lopez-Lira.

Uz to, tu je i logičan problem: kad bi AI doista bio bolji od prosječnog čovjeka u trgovanju, svi bi počeli koristiti AI – čime bi se tržišna dinamika dramatično promijenila, a dosadašnja pravila više ne bi vrijedila.

Eksperiment s prizemnim ambicijama
Smit je, prema objašnjenju na svojoj GitHub stranici, odlučio pokrenuti eksperiment nakon što ga je zasula gomila reklama koje su tvrdile da AI može prepoznati potcijenjene akcije i donijeti veliku zaradu.

“Odmah mi je bilo jasno da me žele nagovoriti da platim neku glupost, pa sam samo zakolutao očima”, napisao je. “Onda sam se zapitao – koliko bi to stvarno moglo funkcionisati?”

Kako se ispostavilo, može funkcionirati – ali ne bez ljudske pomoći.

Naime, svakoga dana Smit unosi podatke o stanju portfelja i prompta ChatGPT s najnovijim informacijama. Takođe, postavio je stroga “stop-loss” pravila: čim akcija padne ispod određene cijene, ChatGPT je mora odmah prodati.

Iako je projekat zamišljen kao test može li AI “upravljati novcem bez nadzora”, Smit priznaje da svakodnevno ulaže barem nekoliko minuta u prikupljanje i unošenje podataka. Drugim riječima, ljudska ruka još uvijek vodi glavnu riječ.

Ipak, ovaj eksperiment otvara zanimljivo pitanje: koliko daleko može dogurati vještačka inteligencija kad joj se da nešto tržišnih podataka, par pravila i malo vremena? Dosadašnji rezultati su ohrabrujući, ali pravi test bit će vidjeti gdje će portfelj završiti do kraja decembra.