Pokret Art nuovo nastojao je da umjetnost približi svakodnevnom životu i da na taj način negira njenu elitističku prirodu. Muha je prihvatio takve stavove dok je studirao na umjetničkoj akademiji Žulijan u Parizu. Grad svjetlosti inspirisao je mladog umjetnika da stvori djelo po kojem je postao prepoznatljiv u svijetu. Njegov život se preokrenuo u trenutku kada je čuvena Sara Bernar poželjela da poster za predstavu "Žizmond" uradi neko veoma dobar. Štamparija kojoj je njena molba bila upućena izabrala je Muhu jer te, 1896. godine na Božić niko od crtača postera nije bio slobodan. Muha je već tada važio za odličnog crtača, ali do tada nikada nije izrađivao postere. Strahovao je da se njegov rad neće dopasti čuvenoj Sari Bernar. Međutim, ovo je bila njegova životna šansa da pokaže svoj talenat, koji je Bernarova prepoznala i kada je vidjela skicu, bila je toliko oduševljena da je poljubila Muhu. Time su mladom autoru otvorena vrata u svijet umjetnosti kojom je slavio ljepotu i nastojao da prikaže ljepšu stranu života.

Tako je počeo da izrađuje postere, u međuvremenu je slikao, a sve češće je dobijao ponude za reklame, ilustracije, te da radi dizajn nakita i pozorišnih scenografija. Očaravajući prizori mladih djevojaka raskošne kose u lepršavim, neoklasičnim haljinama okruženih cvijećem krasili su njegova djela koja su publiku ostavljala bez riječi. Zaljubljenici u umjetnost po pariskim bistroima počeli su da hvale Muhine radove. Kritičari ističu da je u njegovom radu prisutan uticaj simbolizma i spiritualizma.

Pošto je po porijeklu bio Čeh, Muhi je slovenska kultura bila bliska i inspirisala ga je na stvaranje. Posvetio je osamnaest godina djelu "Slovenska epopeja" koje se sastoji od 20 slika. Jedna od njih prikazuje prizor iz srpske istorije, a zove se "Krunisanje srpskog cara Dušana". Kažu da je o izradi ovakvog djela maštao cijelog života. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine dizajnirao je paviljon BiH. Bio je izvanredan fotograf, a za svoje slike je koristio i fotografije pa stoga kompozicije njegovih fotografija liče na slavne slike koje je stvarao.

Čeznuo je da njegova umjetnost bude iznad običnog postera ili ilustracije, smatrajući da je ona način za izražavanje uzvišenih ideja i duhovnosti, te mu stoga komercijalni uspjeh nije bio važan.

Početak Drugog svjetskog rata potresao je cijeli svijet, a označio je i težak period u životu slavnog umjetnika. Njemački okupatori su ga 1939. uhapsili i odveli na ispitivanje. Nekoliko dana nakon tog nemilog događaja preminuo je u svom domu. Veoma brzo je zaboravljen i skrajnut, jer čehoslovačke vlasti nisu željele da daju prostora njegovim djelima.

Nakon razdvajanja Češke i Slovačke postepeno je oživljeno sjećanje na Alfonsa Muhu, a njegova djela su se kasnije mogla prepoznati na razglednicama.

Biografija

Muha je rođen u mjestu Ivančice, u Moravskoj, blizu Brna. Odlučio je da postane slikar iako je otac namjeravao da mu sin bude činovnik. Studirao je slikarstvo u Minhenu, a onda se preselio u Pariz i nastavio studije na Akademiji Žulijan. Od 1906. do 1910. boravio je u Americi, odakle se vratio da živi u Pragu.