Biračka mjesta su, kao i do sada, zatvorena u 19 časova. Nakon malo jače od sat vremena, pobjednici su se uveliko radovali, a gubitnici tihovali. Rezultati su stizali brže nego ikada, a prostora za višesatna nagađanja, kalkulacije i proglašavanje pobjede „na osnovu prvih informacija“ bilo je znatno manje.

Naravno, nije sve prošlo bez problema. Tokom izbornog dana bilo je tehničkih poteškoća, kašnjenja, a na pojedinim biračkim mjestima skeneri su „štekali“. Novi način glasanja pokazao se kao izazov i za dio birača. Upustvo im, očigledno, nije bilo dovoljno jasno, pa su šarali i griješili. O tome dovoljno govori broj nevažećih listića.

Za izbor poslanika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bilo je oko 120.000 nevažećih listića, odnosno čak 8,7 odsto. Na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske procenat je bio još veći – nešto više od devet odsto. Ni u Federaciji BiH situacija nije bila mnogo bolja, jer je za Predstavnički dom Parlamenta FBiH nevažećih bilo oko 8,5 odsto listića.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, slika je znatno drugačija. Za izbor bošnjačkog i hrvatskog člana nevažećih je bilo 3,9 odsto listića, dok je kod izbora srpskog člana taj procenat iznosio pet odsto.

Na glasačkom listiću za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske bilo je oko 4,8 odsto nevažećih listića.

Naravno, treba imati u vidu da dio građana glasački listić nije poništio greškom, već namjerno, kao izraz protesta ili nezadovoljstva ponuđenim kandidatima.

Povjerenje

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, ocjenjuje da je upotreba novih tehnologija pokazala opravdanost i svrsishodnost.

– Zašto se toliko insistiralo na uvođenju novih tehnologija? Prvo, zato što smo rezultate imali jako brzo. Uspjeh je i činjenica da su svi priznali te rezultate. Čak i oni koji su na sve moguće načine opstruisali uvođenje novih tehnologija.Ja u to nisam sumnjao, jer smo mi i na lokalnim izborima 2024. godine na 450 biračkih mjesta imali upotrebu novih tehnologija, negdje skenere, negdje biometrijsku identifikaciju birača, i u 99 odsto slučajeva to je funkcionisalo. Sličan je procenat i na ovim izborima – kaže Šehić.

Nove tehnologije, dodaje Šehić, nisu prošle bez tehničkih problema. Bilo je kašnjenja i poteškoća sa skenerima, ali, kako kaže, nijedan od tih problema nije doveo do vraćanja na staro, ručno brojanje glasova.

Za njega je, međutim, najvažnije nešto drugo – da se nakon brojnih izbornih sporova i sumnji polako vraća povjerenje građana u izborni proces. Brzina objavljivanja rezultata, kaže, posebno je primjetna i van BiH.

– Najbitnije je da se polako počinje vraćati povjerenje građana birača, jer su upravo zbog građana birača i uvedene nove tehnologije, kako bi se zaštitila njihova izborna volja, koja je vrlo često bila falsifikovana u ranijim izbornim ciklusima zbog kršenja Izbornog zakona i drugih provedbenih akata Centralne izborne komisije. Mogu reći da je ovo bilo uspješno i da već ima nekog odjeka u i regionu. Zvali su me neki prijatelji iz Beograda, kažu da su i oni iznenađeni brzinom objavljenih rezultata izbora. Ako je bilo nekih propusta, oni su bili minimalni i nikako nisu mogli uticati na legitimnost izbornog procesa – naglašava Šehić.

On kaže da sve ovo budi nadu da će sljedeći izbori u BiH, kako je to slučaj u svim demokratskim zemljama, biti praznik demokratije i dan kada građani odlučuju o svojoj budućnosti.

-To, u prvom redu, vraća dostojanstvo i svim građanima biračima BiH – kaže on.

Naš sagovornik upozorava da se iza svakog nevažećeg listića ne mora nužno kriti greška birača.

-Ja moram da kažem da je procenat nevažećih glasačkih listića oko 4,2 do 4,4 odsto, a mi smo na prethodnim izborima imali 7,5 odsto nevažećih glasačkih listića. Ovdje postoje dvije vrste glasačkih listića. Glasački listići koji nisu popunjeni, odnosno prazni su, vraćeni su, prošli su kroz skener i to je evidentirano kao nevažeći glasački listić. Imate i glasačke listiće koji su nevažeći kao vrsta protesta građana. Ja moram da pođem od sebe. Ja sam uvijek jedan glasački listić činio nevažećim i to je izbor člana Predsjedništva, iz protesta, što je još uvijek izborni zakon diskriminatorski, što je Ustav diskriminatorski, jer svim građanima biračima ne omogućava i pasivno biračko pravo. I to je moj protestni glas i moj politički stav prema nečemu što treba ispraviti u jednoj državi – otkriva Šehić.

Novi sistem, dodaje on, donosi i dodatnu kontrolu – zna se koliko je birača glasalo, pa se precizno može utvrditi koliko listića treba da bude u glasačkim kutijama.

-U takvim uslovima, nemoguće je zloupotrebljavati nevažeće, neiskorištene glasačke listiće, što je ranije bila najmasovnija pojava, koja je imala veliki uticaj na konačne rezultate izbora – kaže Šehić.

Uvođenje novih tehnologija, napominje, nije došlo preko noći. Prema njegovim riječima, na njima se insistira godinama, dok je obezbjeđivanje novca za njihovu primjenu pratila ozbiljna politička opstrukcija. Sada, kada su tehnologije konačno uvedene, očekuje da njihova primjena donese i veću izlaznost. Jer, kaže, dio građana godinama nije izlazio na izbore ni zato što nije imao za koga da glasa, ali ni zato što nije vjerovao da će njegov glas biti zaštićen.

-To je sada stavljeno van snage, tako da možemo biti srećni što smo uveli nove tehnologije, bez obzira na to koliko one koštale. Izborne tehnologije su vratile kredibilitet, integritet i povjerenje u izborni proces, što je najvažnije za jednu državu koja pretenduje da bude demokratska – zaključio je Šehić.