Prema podacima iz Statističkog godišnjaka BiH za 1991. godinu, zemlja je tada imala 974.000 zaposlenih, od čega čak 426.400 u industriji i rudarstvu. Danas su, međutim podaci mnogo sumorniji. Krajem prošle godine bilo je skoro 738.000 zaposlenih, a porazno je što u prerađivačkoj industriji radi tek 140.000 ljudi, odnosno tri puta manje nego prije 25 godina.

Minorno povećanje osjeti se jedino u porastu broja zaposlenih žena, kojih sada ima 41 odsto od ukupnog broja radnika, dok je prije rata taj postotak bio 37.

Ono što se najviše prigovara BiH je da ima preglomazan administrativni aparat sa blizu 90.000 radnika, i taj broj tri puta je veći nego 1991. godine, kada je u državnim organima radilo 34.000 zaposlenih.

Činjenicu da je broj zaposlenih u BiH za oko 25 odsto manji nego prije rata, ekonomista Damir Miljević naziva katastrofalnom.

- Znači da za poslednjih dvadeset godina ništa nismo napravili, nismo ni blizu predratnog stanja. BiH tada je bila među najsiromašnijim republikama u bivšoj Jugoslaviji, ali u odnosu na ovo što se sad događa, bili smo visoko razvijeni- ocjenjuje Miljević i dodaje da još nismo dostigli ni nacionalni dohodak po glavi stanovnika od prije rata. Naime, ovaj dohodak sada iznosi 4.800 dolara, a prije dvije decenije bio je veći od 5.000 dolara.

Miljević upozorava da se dvadeset godina u BiH ništa ozbiljno ne radi na razvoju ekonomije, a politička situacija je, ističe, samo izgovor za to.

- Nijedna firma u BiH nema ni približno posla kao prije rata, sva preduzeća koja su bila uspješna danas ih više nema. Sjetimo se samo da je „Energoinvest“ imao ukupan veći prihod nego cijela privreda Srpske sada i to najbolje govori o ekonomskoj situaciji- slikovito je objasnio Miljević, dodajući da je logično što građani odlaze u inostranstvo za boljim prilikama.

A, upravo se to što sve više kvalifikovanih radnika odlazi u druge zemlje, negativno odražava na rad domaćih preduzeća, ističu u Privrednoj komori RS.

- Firme koje posluju suočavaju se sa problemom nedostatka radnika, tako da čak i one koje imaju mogućnost za proširenje posla nemaju kvalitetnu radnu snagu. Jer, ako širite proizvodnju u dogovoru sa klijentima, računa se da ćete ispoštovati rokove, kvalitet i kvantitet. Ovaj trend se naročito primjećuje u elektro, metalskoj i obućarskoj industriji, gdje ima mogućnosti za povećanje posla – pojašnjava portparol Komore Vladimir Blagojević.

On naglašava da je manjak radnika problem, sa kojim će se domaća privreda posebno suočavati u narednim godinama, zbog čega pita „ko će nositi prerađivačku industriju u budućnosti“. Pored manjka radne snage, privrednici se žale da posao trpi i zbog konstatnih političkih tenzija u zemlji. Najznačajniji doprinos rastu broja zaposlenih u prethodnih godinu dana bio je u oblastima trgovine na veliko i malo, popravkama motornih vozila i motocikala, te prerađivačkoj industriji.

Skromno povećanje

U BiH se u ovoj godini može očekivati povećanje broja zaposlenih od 1,6 odsto, u narednoj od 1,9 odsto, a u 2019. povećanje od 2,1 odsto, uz umjeren rast prosječne neto plate, navodi se u Programu reformi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. U ovoj godini očekuje se rast obima investicija i spoljne trgovine, što bi se pozitivno odrazilo na zapošljavanje i neto plate.