Samo u zadnjih pet godina 67.000 Srba izbrisano je iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj, tvrdi Milorad Pupovac. To se odnosi se na ukupno 11 županija.

"Na primjer sada u 3-4. mjesecu osobe žive u Hrvatskoj i ostaju do 10-11. mjeseci, a onda zbog loših uslova odlaze kući kod porodice koja se za njih može brinuti. Brisati takve ljude je protivno zakonu", kaže Pupovac.

Biračko pravo na lokalnim izborima - pravo glasa i kandidature - proizlazi iz prebivališta. Brisanjem iz evidencije to se gubi. "Evo u Vukovaru sekretara manjinskog županijskog vijeća se želi brisati, a on ima svoju ulogu. Trajno je nastanjen tamo, živi radi i javno je vidljiv u svome poslu", kaže Pupovac.

Rokovi počinju teći 20. aprila, ko s tim datumom nema prebivalište ne može se kandidovati za predstavnička tijela.

Pupovac se žali i na višekratne provjere prebivališta istih osoba što smatra uznemiravanjem. Zbog postupanja policije susreli su se s ministrom i tražili da niže nivoe upozori na djelovanje, no, tvrde, pomaka nije bilo pa će tražiti i izjašnjavanje premijera.

Od MUP-a Hrvatske stigao je sledeći odgovor:

"Do pokretanja postupka odjave prebivališta po službenoj dužnosti dolazi ukoliko tokom poslova iz nadležnosti policije dođe do indicije da osoba ne živi na adresi prijavljenog prebivališta ili po dostavljenim obavještenjima ili molbama tijela javne vlasti, pravnih i fizičkih osoba. U navedenim postupcima postupa se saglasno načelima upravnog postupka te se, između ostalog, stranci omogućava učestvovanje u konkretnom postupku (ukoliko se uspje doći do podatka gdje osoba trenutno živi)", poručili su iz MUP-a.

MUP navodi da je u zadnje tri godine iz evidencije prebivališta izbrisano 80.000 osoba, te da nemaju podatke o nacionalnoj pripadnosti. Brisanje je omogućeno izmjenom zakona 2012. s ciljem uvođenja reda jer prebivalište sa sobom nosi i materijalna prava - poput prava na dječiji doplatak ili socijalnu pomoć.

"To je bila intencija, onaj ko ne živi na adresi da mu se uskrate prava koja izviru iz prebivališta. No to ne smije biti kampanjski niti da se briše ljude koji na tim adresama žive", kaže Ranko Ostojić, bivši ministar policije.

Demografi procjenjuju da bi fiktivno prijavljenih u Hrvatskoj moglo biti i do 400.000. Najviše ih je u pograničnim područjima, istoka Hrvatske, na jugu, mjesta poput Vrgorca, Imotskog ili Makarske.

"Ljudi koji možda imaju fiktivno prebivalište, a nisu izbrisani još uvek iako su fiktivni će možda doći s busevima i htjeti iskoristiti svoje biračko pravo, a zapravo ga nemaju, to nije korektno jer tamo ne žive", kaže Dragan Zelić iz GONG-a.

Politički interesi koji glas više ili pak brisanje kako bi protivnici dobili koji glas manje očito su još uvijek važniji od namjere da se spiskovi doista na najispravniji način dovedu u red.