Poručuju da su se jedva izborili za povećanje dodatka na tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava i da bi nadležnima bilo bolje da se oni odreknu dijela svojih primanja kako bi, ako već to namjeravaju, pomogli procesuiranim demobilisanim borcima.

 

Ministar Egić je, podsjetimo, poručio da će kao borac Vojske Republike Srpske istrajati da se dođe do konačnog rješenja u finansijskoj pomoći za srpske borce koji su procesuirani pred pravosuđem BiH, te da predlaže da se borci, dobrovoljno, odreknu po jednu KM kao znak solidarnosti procesuiranim saborcima, a da bi ta sredstva trebalo da budu doznačena putem lokalnih boračkih organizacija.

 

"U 2023. godini za procesuirane borce izdvojeno je pola miliona KM iz Kabineta predsjednika Republike Srpske, a u 2022. i 2021. godini isti iznos je uplatila Vlada Srpske. Troškovi odbrane, odlazaka na ročišta, porodice koje ostaju nezaštićene, razlozi su da ustanemo svi", rekao je Egić.

 

"Zašto bi se borci odrekli jedne marke?", glasi komentar jednog od boraca Vojske Republike Srpske, koji nije krio da je ljut nakon ovakve ideje ministra.

 

"Predsjednik ima fond od 56 miliona KM. Neka se odrekne šest miliona za procesuirane borce", poručio je ovaj borac.

 

"Bože sačuvaj, ne dam ni jednog jedinog feninga. To je briga države Republike Srpske. Da imam bar dvije hiljade KM mjesečnog boračkog dodatka, kao što to imaju hrvatski branitelji iz HVO HR HB od svoje matice Hrvatske, onda bi, možda, i razmislio da dam jednu KM mjesečno", glasi takođe jedan od komentara.

 

Goran Rogić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), kazao je da ovakav prijedlog jedino može izazvati revolt među borcima.

 

"Lično mislim da ministar treba da vodi više računa o tome da obezbijedi više sredstava iz entiteta i institucija, a ne da se tako nešto traži od boraca po dekretu ili kao u ovom slučaju na dobrovoljnoj bazi. Jedva smo se izborili da se borački dodatak poveća, a sad se traži da se iz njega odvaja. Imate institucije i obezbijedite to preko njih. Imate, na primjer, borce koji su bili deset mjeseci u ratu i sad treba da uzimate od njihovih mjesečnih tridesetak maraka. Mislim da to nije pametna ideja i osuđujem to. Sto posto znam da to u Banjaluci neće biti podržano onako kako to oni zamišljaju", rekao je Rogić za "Nezavisne novine".

 

Goran Šehovac, predsjednik Boračke organizacije "Ilidžanski borac" i koordinator boračkih organizacija sarajevsko-romanijske regije, kaže da je prijedlog ministra u stvari prijedlog dijela BORS koji je proistekao u ranijem periodu, jer je činjenica da se za demobilisane borce, te one kojima se sudi, izdvaja malo novca.

 

On napominje da je ključna riječ u ovoj ideji "dobrovoljno" i da upravo time treba da se vode svi borci.

 

"Ovo samo može biti na dobrovoljnoj bazi, ja ću lično davati, ne marku, već ću davati, ako treba, i čitav mjesečni dodatak, jer radim, privrednik sam, pa mogu. Ali, neki ljudi ni to ne mogu i ne treba da izdvajaju, niko ih na to ne može i ne smije natjerati, niti ih iko smije osuđivati ukoliko ne mogu ili ne žele da daju. Ja prvi neću i nemam pravo da osuđujem nikoga, jer vjerovatno neki ljudi nisu materijalno sposobni i sigurno im znači i bilo kakvo izdvajanje. Sa druge strane, svako ko bude želio da da taj novac, sigurno će morati dati saglanost na to, da potpiše da ta marka može ići u fond za te borce", kazao je Šehovac za "Nezavisne novine".

 

Pored toga, i on je saglasan da bi republičke institucije, kada već pozivaju borce, takođe morale da se uključe u ovu problematiku.

 

"Mislim da bi trebalo i ostale institucije, poput Vlade RS, da izdvajaju, pa čak i predsjednik Republike da izdvaja kako bi se pomoglo ljudima koji su nepravedno osuđeni ili se osuđuju za ratne zločine kada je u pitanju Republika Srpska. Tu se ne čuvaju samo ti ljudi i njihove porodice, već čitava Republika Srpska. Predsjednik Republike ima svoju rezervu od preko 50 miliona maraka, šta njemu znači da da milion iz te rezerve. To bi bilo korektno od njega", naglasio je Šehovac.

 

Podsjetimo, u Republici Srpskoj, prema podacima nadležnih organizacija, trenutno ima između 190.000 i 200.000 ljudi koji imaju status borca. Međutim, mnogi smatraju da je ova brojka upitna i "prenaduvana" jer je 1992. godine mobilisano ukupno 210.000 boraca, a podsjećamo, tokom rata su stradala 23.752 borca.