Borba za očuvanje imovine SPC u mitropolitiji Dabrobosanskoj
BEOGRAD - Novoimenovani mitropolit dabrobosanski Hrizostom izjavio je da će njegov primarni zadatak biti briga za svakog čovjeka, ne samo u Federaciji BiH /FBiH/, nego i u Republici Srpskoj, a drugi borba za očuvanje imovine Srpske pravoslavne crkve /SPC/
"Drugi dio našeg posla biće briga za ono što je narod, odnosno što je živa Crkva Božija stvorila kroz vijekove u Sarajevu i cijeloj Mitropoliji. A srpski narod sarajevske, odnosno Dabrobosanske mitropolije stvorio je mnogo i to se mora i sačuvati i unaprijediti. Borićemo se za to", rekao je vladika Hrizostom.
On je istakao za beogradske "Večernje novosti" da mnogo otvorenih pitanja na području Mitropolije - od vraćanja crkvene imovine, preko položaja sunarodnika i crkve u Federaciji BiH, ne obeshrabruje nego inspiriše da se posveti Crkvi i njenom narodu.
Novoizabrani mitropolit dabrobosanski podsjetio je da je preostalo malo pravoslavnih Srba u FBiH i istakao da upravo oni zaslužuju poštovanje i posvećenost Crkve njihovoj žrtvi i trpljenju.
"Boriću se da sve prognane i raseljene povežem sa njihovim zavičajem, da uspostavimo njihov poseban odnos prema svom zavičaju, kao što sam to uradio u Eparhiji bihaćko-petrovačkoj. To iziskuje lični primjer posvećenosti suživotu i ljudskosti", rekao je vladika Hrizostom.
Mitropolit dabrobosanski rekao je da sa nosiocima vlasti u Republici Srpskoj ima korektne odnose, a da, što se tiče odnosa prema vlastima u FBiH, ne može reći da oni ne postoje posljednje četiri godine.
Vladika je naveo da njegovi dobri odnosi sa visokim predstavnikom Valentinom Inckom potiču iz vremena kada je bio ambasador Austrije u BiH.
Na pitanje šta ostavlja svom nasljedniku na tronu eparhije zvorničko-tuzlanske, vladika Hrizostom odgovorio je da mu "ostavlja najbolju eparhiju - sa najboljim sveštenstvom i narodom, stotine crkava i desetine manastira sa monaštvom".
"Ostavljam - mir, red i poredak", rekao je vladika Hrizostom.
Mitropolit dabrobosanski smatra da u SPC nema nikakvog raskola po pitanju različitih stavova o Darvinovoj teoriji o nastanku čovjeka, jer se radi o teoriji, a ne naučnoj doktrini.
Prema njegovim riječima, takozvana Darvinova teorija evolucije vijekovima je mnogima kamen spoticanja zato što nauka nije dala odgovore na mnoga otvorena pitanja.
"Time je ostavljen slobodan prostor za teorije i pretpostavke. U taj ambis upao je i Darvin sa svojom teorijom evolucije, koje se i sada naučnici i nenaučnici drže kao pijani plota", kaže Hrizostom.