Njihov zadatak je da privuku električni pražnjenje i bezbjedno ga sprovedu u zemlju, sprečavajući požare i materijalnu štetu. Prvi ih je u 18. vijeku osmislio Benjamin Franklin, a princip rada ostao je isti i danas.

Kako rade gromobrani?

Na vrhu zgrade postavlja se metalna šipka, obično od bakra ili aluminijuma, koja je provodnikom povezana sa zemljom. Kada dođe do oluje, grom „traži“ najvišu tačku i najkraći put do tla. Gromobran preuzima udar i sprovodi ga kroz kablove u zemlju, gdje se električni naboj bezopasno raspršuje. Na taj način objekat i ljudi u njemu ostaju zaštićeni.

Da li gromobrani štite ljude napolju?

Ne. Gromobran štiti samo objekat na koji je postavljen i prostor neposredno oko njega. Osobe koje se nalaze na otvorenom prostoru i dalje su izložene opasnosti.

Gdje se skloniti kada grmi?

Najbezbjednije je ući u čvrst objekat s gromobranom ili u automobil sa zatvorenim prozorima.

Ako ste napolju, izbjegavajte brda, otvorena polja i blizinu vode.

Ne sklanjajte se ispod usamljenog drveta, jer je ono česta "meta" groma.

Ako nema zaklona, najbolje je čučnuti što niže, s nogama skupljenim, ali ne ležati na zemlji.

U kući isključite električne uređaje i izbjegavajte kontakt s vodom i instalacijama, jer struja može ući kroz mrežu i cijevi.

Zašto su gromobrani važni?

Osim što spašavaju živote, gromobrani smanjuju rizik od požara, oštećenja električnih uređaja i instalacija. Zbog toga se u savremenoj gradnji ugrađuju kao obavezna zaštita.