- Iako problem aerozagađenja sa kojim se ova lokalna zajednica decenijama suočava ni na ovaj način neće biti trajno riješen, ohrabruje da su nadležni konačno čuli vapaje ekologa - kaže dugogodišnji ekološki aktivista i član Planinarsko-ekološkog društva "Majevica" Helena Stojić.

Ona podsjeća da Bijeljina često zauzima mjesto među najzagađenijim gradovima u BiH ali i Balkanu.  

- Ogromna koncentracija automobila u gradu sa oko 50.000 i više automobila, čija je prosječna starost veća od 18 godina, predstavljaju ozbiljne zagađivače vazduha. Ako imamo u vidu da izduvni gasovi iz vozila imaju u svom sastavu više od 90 kancerogenih materija, moramo biti svjesni nepovoljnog uticaja na zdravlje - upozorava Stojić.

Dodaje da su naročito pogođene najranjivije kategorije, djeca, trudnice, stare osobe i hronični bolesnici.

- Zastrašujuće je da godišnje imamo više od 3.300 preuranjenih smrtnih slučajeva u BiH. U velikoj mjeri upravo zagađenja vazduha doprinijelo je nastanku, razvoju i napredovanju bolesti i to je danak koji plaćamo - navodi Stojić.

Ona dodaje da će gradski saobraćaj u Bijeljini omogućiti manje korištenje vozila u gradu.  

- Mi imamo tu naviku da za sve potrebe sjedamo u auto i vozamo se po gradu. A svako domaćinstvo ima jedno pa i više automobila, pa računajte. Sa druge strane, što više pješačenja, šetanja, ima višestruke benefite po zdravlje, a istovremeno smanjuje aerozagađenje - kaže Stojić za portal InfoBijeljina. 

Ekolozi godinama upozoravaju da Bijeljina nema dovoljno zelenila. Drvoredi, koji su pluća grada, su skoro uništeni u ekspanziji stambeno-poslovne gradnje i to će tek predstavljati problem budućim pokoljenjima. 

- Nemamo protiv izgradnje novih zgrada ali moramo graditi tzv. "zdrave" zgrade sa dovoljno zelenih površina, drveća. Zakon jasno kaže da bi svaka zgrada u zavisnosti od veličine morala da ima najmanje 20 odsto zelene površine. Nažalost, to nije praksa. Zgrade niču a zelenilo investitorima nije prioritet - ističe Stojić.

Zdravlje bi moralo da bude zajednički interes a ne smijemo da zaboravimo, dodaje Stojić, da smo planetu Zemlju naslijedili od predaka ali i pozajmili od budućih pokolenja.

Uvođenje gradskog saobraćaja, smatraju i građani, ima višestruku korist.  

- Ne moramo da sjedamo u auto za svaku sitnicu ili plaćamo taksi. Em će nam sad biti lakše, jednostavnije i jeftinije da stignemo sa jednog kraja grada na drugi, em ćemo smanjiti zagađenost vazduha. Tokom zimskih mjeseci, ujutro i kasno naveče je nemoguće disati od smoga. Prozor ne možemo otvoriti da izračimo, veš sušiti napolju. A o uticaju takvog vazduha na naše zdravlje da ne govorim - kaže Bijeljinka Ana Modraković. 

Jedna od inicijativa koju je pokrenulo prošle godine Udruženje "Stav", a koju je lokalni parlament usvojio, je da se očitavanje aerozagađenja vrši u realnom vremenu. Naime, sada se može vidjeti indeks zagađenja na internet stranici Gradske uprave, ali za jučerašnji dan.

Preventiva u ovom slučaju je jako značajna, te bi građani mogli da izbjegavaju boravak na otvorenom u satima kada su parametri zagađenja povećani. 

Ekolozi se nadaju da će nadležni projektima i subvencijama omogućiti građanima da pređu na neki vid alternativnog grijanja poput toplifikacije, gasifikacije. To bi značajno smanjilo upotrebu industrijskog uglja sa visokim učešćem sumpora i drugih zagađujućih čestica.

A imajući uvidu da se grijanje koristi praktično 6 mjeseci tokom godine, neophodno je u dogledno vrijeme riješiti i problem gradske toplane čija postrojenja takođe predstavljaju velike zagađivače.

Imajući u vidu da Semberija ima geotermalne izvore koji su neprocjenjiv resurs, ekolozi smatraju da bi ovaj potencijal mogao da bude iskorišten za grijanje čime bi sigurno bio drastično umanjen problem aerozagađenja ovog kraja.