
Na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini od prije nekoliko godina uspostavljen je jedinstven studijski program pod nazivom „GIS analitičar u životnoj sredini“ koji se, između ostalog, bavi rješavanjem problema i vanrednih situacija poput poplava, požara, vremenskih nepogoda, ili recimo problemima divlje gradnje i saobraćaja, a sve to uz pomoć geografskih informacionih metoda i metoda daljinske detekcije.
Za portal Dešavanja u Bijeljini govorili su dekan Pedagoškog fakulteta Bijeljina, na kojem je uveden ovaj jednogodišnji studijski program, prof. dr Dalibor Stević i prof. dr na navedenom studijskom programu Aleksandar Valjarević, inače profesor Geografskog fakulteta u Beogradu.
Prema riječima dekana Stevića, studijski program „GIS analitičar u životnoj sredini“ uveden je 2023. godine, s ciljem da se ide ukorak sa programima evropskih i svjetskih univerziteta koji su prepoznali navedeno zanimanje kao zanimanje budućnosti.
- GIS analitičare godinama unazad u svijetu angažuju vlade zemalja ili određene lokalne zajednice, kako bi riješile neke probleme uz upotrebu geografskih informacionih sistema koji analiziraju prostor i pojave do milimetarske preciznosti. Međutim, GIS analitičari mogu da unaprijede i rad bilo kojeg preduzeća ili kompanije uz pomoć svojih metoda i organizacione strukture. Da bih bio još konkretniji, studenti ovdje objedinjuju znanja iz geografije, informatike, matematike, fizike, geologije, programiranja i drugih predmeta, ali uz gotovo 90 odsto praktične nastave – rekao je Stević.

On je naveo da svaka zemlja koja ozbiljno razmišlja, pravi strategije za duže periode, te da je GIS analitika alat pomoću kojeg se razvijaju lokalne, regionalne i nacionalne infrastrukture.
- Ovo je profesija koja ne poznaje granice. Profesor dr Aleksandar Valjarević je, na primjer, bio angažovan u Kazahstanu i Kini, jer vlade drugih zemalja prepozanju njegove uspjehe u rješavanju problema životne sredine. Naši studenti koji su završili ovaj program su prezadovoljni, posla i te kako ima, ali i nakon sticanja diplome važno je usavršavati se i stalno pratiti nova dešavanja na polju GIS-a. Smatram da kod nas tek u narednom periodu slijedi otvaranje novih radnih mjesta i da će tržište rada vapiti za znanjem koje pruža navedeni program – istakao je Stević.
Prof. dr Aleksandar Valjarevićkaže za portal Dešavanja u Bijeljini da je zvanje GIS analitičar danas još važnije nego prije tri godine kada je pokrenut studijski program na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini.
- Vidite šta se dešava sa klimom, saobraćajem, poplavama, požarima, sušom, niskim vodostajima. GIS analitičar sve to možeda sagleda na racionalan način i da pomogne kako lokalnim samoupravama, tako i na nacionalnom, regionalnom, čak i svetskom nivou.Semberija nije imuna na klimatske promene jer su one na Balkanu najizraženije upravo u BiH. Bijeljina živi od ratarskih kultura, i zamislite da dve godine zaredom zavlada suša, a nema navodnjavanja, niti dovoljnog nivoa podzemnih voda. To su stvari koje treba rešavati, ali planski i uz pomoć geografskih informacionih sistema – poručio je Valjarević.

On je kao aktuelan primjer naveo nizak nivo Dunava koji je uticao na gubitak ogromnog novca zbog nedostatka vode za navodnjavanje, nedovoljne energije za hidropotencijal, pa sve do uticaja na turizam.
- GIS analitičar je sposoban da sagleda interakciju u prostoru i da ponudi konkretna rešenja – ovde treba da se posadi nova šuma, ovde da se traži nova voda, tamo da se postave fotonaponski paneli, ovde se ne sme graditi, tamo treba da bude parking, itd, itd. On rešava realne probleme u prostoru koji mogu doprineti kvalitetnijem životu stanovništva. Recimo, sarađivali smo na ovom polju sa Opštinom Lopare i izrađivali smo modele koji se tiču projekcija snežnih padavina na Majevici do 2028. godine i načinu zadržavanja vode koju donose kiše. Gde postaviti brane, filtere i slično jer Lopare i Majevica imaju problem kako da zadrže vodu – rekao je Valjarević.
Studijski program „GIS analitičar u životnoj sredini“ jednogodišnji je program koji se sastoji od dva semestra, a mogu ga upisati kako srednjoškolci, tako i studenti ili lica sa završenim visokim obrazovanjem. Javni poziv za upis otvoren je do kraja oktobra, ali sa Pedagoškog fakulteta ističu da izlaze u susret i onima koji se jave naknadno, jer je termine predavanja moguće prilagoditi svakom polazniku. Prof. dr Dalibor Stević i prof. dr Aleksandar Valjarević saglasni su u tome da će navedeni studijski program biti sve traženiji i zato pozivaju buduće studente da se obrate Pedagoškom fakultetu i na vrijeme dobiju sve informacije o zvanju GIS analitičara.