Marković pojašnjava da Hase imaju oko 450 domaćinstava, odnosno da je selo podijeljeno na stari i novi dio koji je naseljen nakon ratnih dešavanja. U novom dijelu Hasa sprovedena je vodovodna mreža, dok je u starom dijelu sela cijev gradske vodovodne mreže dovedena samo u dužini od 150 metara.

– U starom dijelu Hasa ostalo je 70 odsto sela da se pokrije gradskom vodovodnom mrežom. Dok se to ne dogodi, narod je prinuđen da koristi bunare i pumpe, ali problem je što se posljednjih godina dešava da nivo vode opadne. Zato su neki prinuđeni da kopaju nove bunare koji su širi i koji su duboki bar 60 metara, u odnosu na stare čija je dubina oko 30 metara – kaže Marković.

On navodi da je prije sedam-osam godina održan sastanak mještana sa rukovodstvom Grada na kojem je raspravljano o izgradnji vodovodne mreže, ali da tada nije bilo moguće obezbijediti tolika finansijska sredstva.

– Od ove cijevi koja je ušla u selo i pored koje sada stojimo, potrebno je razvesti ostalu mrežu kroz stari dio Hasa u dužini od otprilike 3,5 kilometara. Do tada, ostaje nam da koristimo bunare koji su dovoljni za neke osnovne potrebe, ali ako govorimo o zalivanju bašti ili sličnom, to je nemoguće. Moramo da pazimo koliko tokom dana koristimo vodu ili da je koristimo u intervalima – ističe za Dešavanja u Bijeljini Marković.

On je naglasio da je Mjesna zajednica Hase prva koja se nalazi na putu od ravne Semberije ka Majevici i da bi njena blizina gradskom jezgru trebalo da uslovi i veća ulaganja u infrastrukturu.

– Ostalo nam je još da asfaltiramo desetak kilometara puteva u starom i novom dijelu sela, postavljanje rasvjete je uglavnom završeno, a pješačka staza je urađena djelimično i očekujemo nastavak njene izgradnje. Ipak, prva tačka na listi prioriteta je izgradnja gradske vodovodne mreže i smatram da će nakon toga Hase moći još brže i jače da se razvijaju – dodao je Marković.