BiH zavisna OD UVOZA HRANE: Poljoprivrednici na ivici odustajanja
Skuplja sjetva, niske otkupne cijene i nepovoljne vremenske prilike otežavaju domaću proizvodnju hrane, dok BiH ostaje snažno zavisna od uvoza. Posljedice najviše osjećaju građani kroz sve veće troškove kupovine i neizvjesnost snabdijevanja u slučaju tržišnih poremećaja.
ajveću cijenu zavisnosti od uvoza na kraju plaćaju građani.
Jesenja sjetva na oranicama širom Bosne i Hercegovine i ove godine skuplja je nego ranije, a poljoprivrednicima na ruku ne idu ni vremenske prilike, pa proizvodnja hrane postaje sve zahtjevnija i neizvjesnija. Procjene su da domaća proizvodnja podmiruje samo 20 odsto potreba za hranom u BiH.
Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 odsto hrane koju potroši, dok domaća poljoprivreda ne može da zadovolji potrebe tržišta u većini segmenata. Visoki troškovi, niske otkupne cijene i snažan uvoz tjeraju mnoge da odustanu od proizvodnje.
– Što se tiče pšenice mi proizvodimo negdje oko polovine potreba, to je veliki problem jer je prehrambena bezbjednost stanovništva važnija od bilo koje druge bezbjednosti. Mi smo bili svjedoci u vrijeme korone kako su nam za par dana police marketa bile apsolutno prazne – kazao je za BHRT Dražen Jović s Poljoprivrednog dobra „Semberija“ Bijeljina.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja potrošeno je više od 720 miliona maraka. Najviše smo uvozili meso, voće i povrće, mlijeko i jaja.
– Mi uvijek garantovano uvozimo onu hranu koja je na isteku što reče neko neki dan, na isteku roka trajanja, nisu nam usaglašene sve zakonske regulative. Na primjer kad je u pitanju zamrznuto meso, u EU šest mjeseci se može držati zamrznuto kod nas godinu dana – istakao je Jovan Vasilić iz Udruge potrošača „Zvono“ Bijeljina.
Da bi se smanjila zavisnost od uvoza, potrebno je najprije utvrditi šta i koliko možemo sami da proizvedemo, a zatim obezbijediti uslove da domaći proizvođači opstanu i razvijaju proizvodnju, smatraju sagovornici.
– Nama je potrebna jedna sveobuhvatna analiza kada je u pitanju BiH da vidimo koliko smo samodovoljni odnosno, koliko nismo samodovoljni i koje potrebe podmirujemo, a koliko moramo da uvozimo i da tu pronalazimo balans, kao i da različitim mehanizmima nadležne institucije da utiču -smatra Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.
Dok domaći proizvođači traže način da opstanu na tržištu, uvozna zavisnost postaje i pitanje ekonomske sigurnosti.
– Prenos povećanja cijena i troškova prenijeće se na krajnje korisnike, stojim iza toga – upozorava ekonomista Sanel Halilbegović.
Najveću cijenu zavisnosti od uvoza na kraju plaćaju građani. Jer, osim što hranu plaćaju sve skuplje, u slučaju ozbiljnijih globalnih kriza i poremećaja na tržištu, mogli bi se suočiti sa situacijom da ni po tako visokim cijenama neće moći da je kupe.