Naime, kako su rekli, svaka država koja teži da postane članica EU mora usvojiti program integracija u EU.

"To je dokument koji će potvrditi opredijeljenost i omogućiti pravilno upravljanje i praćenje procesa reformi", rekla je "Nezavisnim" Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU.

Iako BiH ne može bez nacionalnog plana u EU, već deset godina institucije BiH nisu uspjele da postignu dogovor o njegovom usvajanju.

I iz odgovora na upitnik EU vidljivo je da BiH zasad nema ni konkretan plan kako ovu obavezu ispuniti.

"BiH nema usvojen nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine EU, kao ni sličan dokument koji sadrži sveobuhvatan program usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU", naveli su predstavnici institucija BiH u odgovoru na evropski upitnik.

RS ima plan integrisanja, FBiH ne

Iz upitnika je vidljivo da ni u FBiH ne postoji dokument koji sadrži entiteski plan integrisanja. RS je jedina koja takav plan ima, s tim da, kako je navedeno iz odgovora Vlade RS na upitnik, RS ne iskazuje troškove prilagođavanja zakonodavstva RS sa pravnom stečevinom EU, što bi trebalo da bude sastavni dio plana.

"U RS je akcioni plan usklađivanja zakonodavstva RS sa pravnom tekovinom EU i pravnim aktima Savjeta Evrope, koji se donosi na godišnjem nivou, u skladu s godišnjim zakonodavnim planom programa rada Vlade RS", odgovoreno je iz Vlade RS.

Iz Delegacije, pak, kažu da se BiH potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU iz 2008. godine obavezala da razvije i sprovede program usklađivanja zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU, i to u članu 70, a koji se obično naziva "Nacionalni program za integraciju".

Milović-Halilovićev: SSP jasno definiše neposredne prioritete 

"SSP jasno definiše neposredne prioritete za usklađivanje zakonodavstva: pravna stečevina unutrašnjeg tržišta i drugih oblasti vezanih za trgovinu. Nakon toga, uslijediće usklađivanje zakonodavstva BiH sa čitavom pravnom stečevinom EU. Trenutno se usklađivanje zakonodavstva rješava na ad hok osnovi, što znači da BiH rizikuje da zaostane za svojim susjedima", upozorila je Milović-Halilovićeva.

Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, kaže da je Direkcija za evropske integracije BiH obavila sve tehničke i informatičke pripreme da ovaj plan bude usvojen. Ona pojašnjava da je plan integrisanja tabela iz koje se vidi koji nivo vlasti mora izvršiti koju obavezu do kojeg vremenskog roka.

"Sve što nam je potrebno da bismo imali ovaj jako važan instrument za dalji proces integrisanja je politička volja i saglasnost. Znam da su određene političke strukture dovodile u pitanje u korelaciju koordinacijski mehanizam i njegovo usvajanje i strukturiranje s ovim programom. To nije nešto što je povezano. Koordinacijski mehanizam je kanal za donošenje odluka s vlastitim protokolima koje su mu dodijelili oni koji učestvuju u njemu, a plan integrisanja je alatka koja treba da omogući svim tim dijelovima vlasti da usvoje svoje obaveze unutar rokova koji su jako bitni kako bi cijeli proces integrisanja išao svojim tokom", zaključuje ona.