Meso iz Argentine, kupus iz Makedonije, kruške iz Italije, bijeli luk iz Kine…poplava proizvoda koji sa raznih strana svijeta stižu na tržište RS i BiH.

Zbog različitog kvaliteta istih proizvoda odavno postoji sukob istočnih i zapadnih zemalja članica Evropske unije. U borbi protiv dvostrukih standarda pokrenut je nov metod testiranja kvaliteta. BiH još su svezane ruke.

"Postoji razlika po pitanju kvaliteta, često se tu ističu različiti konditorski proizvodi poput čokolada i kremova, kao i proizvodi za održavanje higijene. S obzirom da BiH nije članica EU, kod nas bi to pitanje trebali pokrenuti naši predstavnici za pregovaranje sa EU", izjavila je za BN TV Dušanka Makivić, portparol Inspektorata Republike Srpske. 

"Ako postavite standarde i propise to možete da spriječite, ali BiH za to još nije osposobljena", ocjenjuje Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

Vasilić ukazuje da smo mi otvoreno tržište, i naravno da ćemo dobiti robu lošijeg kvaliteta po istoj, nekada i većim cijenama nego što su u zemljama zapadne Evrope. 

Razliku u kvalitetu proizvoda, potrošači su prvo primijetili pri upotrebi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za domaćinstvo, a potom su razlike uočene i u kvalitetu hrane.

"A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala, pa možemo da jedemo bilo šta, koristimo obuću, odjeću itd. Treća stvar pakovanje - gramaža manja, a cijene iste", kaže Vasilić. 

Vasilić ukazuje i na neusklađenost propisa oko držanja mesa. 

"Za Njemačku šest mjeseci duboko zamrznuto, pa preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godina dana. Sigurno da ima primjera da se uvozi meso u kojima je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u marketima kao svježe meso". 

Iz Inspektorata objašnjavaju da ukoliko sastav proizvoda odgovara deklaraciji, tu nema ništa sporno. Međutim, iz udruženja potrošača napominju da je važno obratiti pažnju na jezik na deklaraciji uvezenog proizvoda.

"Ako kupite proizvod u Njemačkoj ili Austriji teško da ćete naći na nekom drugom jeziku, izuzev Francuska, Švajcarska", kaže Vasilić. 

U borbi za preživljavanje većina građana BiH nema vremena za čitanje raznih deklaracija. Dubina džepa određuje šta i koliko pazariti. Zato smo po kupovnoj moći na dnu Evrope.

"Prosječnom platom pokrivate samo hranu. To je poražavajuće, pokazatelj da su građani BiH na začelju Evrope, iza Albanije", ukazuje prof. dr Miladin Jovičić, ekonomista. 

Privreda na izdisaju, životni standard nizak, ali cijene evropske. Istraživanja pokazuju da su u BiH osim mnogih proizvoda i cijene gradskog prevoza i komunalnih usluga više nego u pojedinim državama EU. 

"Mi pratimo evropske trendove u svemu, kao kada biste zidali kuću, počnete od krov, a temelja nigdje", objašnjava jedan građanin Bijeljine.