Ovo je u suštini manje-više dosadašnje razmišljanje ljudi uključenih u pitanja o eventualnom uvođenju novih tehnologija u izborni proces, a na kojima posljednjih dana intenzivno radi Interresorna radna grupa za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces. Trenutno rasprava se najviše vodi o slabim tačkama u aktuelnom sistemu, gdje je konstatovano da najveći problem sada predstavlja registracija birača, odnosno birački spisak, identifikacija birača te prebrojavanje birača i njihovo objedinjavanje na niovu izborne jedinice.

"Teži se tome da se uz pomoć novih tehnologija pokuša da se ta identifikacija uveže s podacima koje ima Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH, tako da je putem određenog uređaja moguće identifikovati birača na osnovu biometrijskih podataka", rekao je Suad Arnautović, član CIK-a i predsjedavajući Interresorne radne grupe za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni process BiH, koja je i organizovala okrugli sto o ovoj temi.

On je prije održanog okruglog stola pod nazivom "Analiza stanja i pregledanje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces BiH" rekao da će o ovim pitanjima zakonodavcima biti date smjernice kratkoročno do izbora 2018. godine, srednjoročno do izbora 2026. i dugoročno do izbora 2040. godine.

To praktično znači da otprilike do 2040. godine od uvođenje elektronskog glasanja neće biti ništa. Trenutno najizglednija situacija je da birači u BiH na izborima glasaju kao dosad, ali da se prilikom prebrojavanja glasova to radi putem skenera, odnosno da se skeniraju glasački listići, a podaci automatski objedinjuju na jedno mjesto.

"Pitanje je koliko elektronsko glasanje odgovara političarima, jer je mogućnost manipulacije svedena na minimum. Po mom mišljenju najbolja varijanta je da se zadrži sadašnje glasanje uz taj skener jer mašine su previše skupe za nas, a i bolje je da postoje papiri, odnosno glasački listići koji bi se eventualno ponovo mogli prebrojavati u slučaju neke nepravilnosti", rekao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a i predsjednik Strateškog odbora koalicije "Pod lupom", koja detaljno prati izborni proces u BiH.

Sanja Stanimirović-Ostojić, predsjednica OIK-a iz Vlasenice, rekla je da se nada da će osavremenjivanjem izbornog procesa biti obuhvaćena biračka mjesta i odbori kao najslabije karike izbornog procesa.

"Dobili bi na transparentnosti i efikasnosti, bio bi zaokružen izborni process i ubrzana komunikacija CIK-a i OIK-a", rekla je Ostojićeva.

Inače, Interresornu radnu grupu za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces čine tri predstavnika Centralne izborne komisije BiH, po dva predstavnika IDDEEA i Ministarstva komunikacija i transporta, te po jedan predstavnik ministarstava bezbjednosti, inostranih poslova, finansija i civilnih poslova BiH.      

Zadatak ove interresorne radne grupe je da pripremi analizu stanja i ponudi prijedlog modaliteta za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH, koji bi potom bio upućen u parlamentarnu proceduru.