Sa oko pola miliona sadnica u sezoni bude otkupljeno i do 2.000 tona šljive za evropsko tržiste. Samo u Koraju, više od 1.000 porodica čiji mještani suočeni sa nezaposlenošću, egzistenciju obezbjeđuju od berbe šljive.

Godišnje, na evropsko tržište plasiraju na stotine tona voća prve klase. Ostatak roda koji je lošijeg kvaliteta namijenjen  je industrijskoj preradi. Otkupna cijena, ove godine, povoljna za proizvođače. 

Alija Halilović, proizvođač i vlasnik otkupne stanice u Koraju, kaže da se otkupna cijena ove godine kretala između 80 i 90 feninga sto je, kako navodi, sasvim zadovoljavajuće za poljoprivredne proizvođače.

"Prvi val "čačanske ljepotice" je prošao, sad očekujemo da ovo što je uništio grad završimo sa industrijom", tvrdi Halilović. 

Sa druge strane, restriktivne mjere i zatvaranje granica zbog pandemije virusa korona, bili su sreća u nesreći za domaće proizvođače. Nemogućnost uvoza u BiH, primorala je domaće otkupljivače da se gotovo u potpunosti orijentišu na domaću proizvodnju, te su po prvi put proizvođači imali u potpunosti siguran plasman i povoljnu  otkupnu cijenu. A zagarantovan otkup prilika je za proizvođače.

Godinama je problem polasmana, gušio voćarstvo.

"Ovako imaš sigurnost da ćeš prodati što proizvedeš, da ne voziš na pijacu i čekaš u redu da li će neko doći da ti da nekih 2 marke koliko sad košta gajbica od 10 kg, a ovo ti je sigurno, bereš kvalitet, voziš, prodaš i to je to", kaže Rade Gavrić, proizvođač sa Majevice.

Sezona berbe i nedostatak zaposlenja za mještane, mahom povratnike, prilika su za sezonski posao.

Pa, ipak, rijetki su voćnjaci u kojima se berba voća odvija kao nekad, uz druženje, komšijsku pomoć pa i uz nadnicu. Uprkos dobro plaćenom poslu ,  radnu je snagu gotovo nemoguće naći.

Na imanju Zdravka Bojića, šljive su, ove godine, kako kaže, rodile bolje nego ikad.

Nekoliko sezonskih radnika koje je uspio naći imaju pune ruke posla.

Dnevno, kaže Bojić, jedan radnik nabere i do 300 kilograma šljive. Sa dnevnom cijenom od 50 maraka  zarade prosječnu platu. Ali za radnicima je velika potražnja.

"Ko je imao gdje da ode, otišao je. Doći će vrijeme da nećemo imati s kim raditi i brati. Pogledajte kolika šljiva propada. Kada dođu veći zasadi ne znamo šta ćemo,ostalo je mahom starije stanovništvo. Godina rodna, a nema ko da bere", kaže Bojić.

U cilju opstanka i održivosti sela i mladih na ovom području Opština Lopare u saradnji sa nevladinim organizacijama i donatorima kroz brojne projekte pomaže opstanak na ovom području.

Ova mala lokalna zajednica, uprkos skromnom budžetu, ima razumijevanja za podsticanje domaće proizvodnje, kroz donacije u sadnom materijalu i obezbjeđenja plasmana

"Radimo na projektima koji su vezani za otkup proizvoda, za njihovu preradu,imamo sad dvije destilerije koje otkupljuju šljive od naših proizvođača a radimo sad na pokretanju pogona koji će raditi i drugu preradu voća", kaže Rado Savić, načelnik opštine Lopare. 

Sa oko pola miliona sadnica u sezoni bude otkupljeno i do 2.000 tona šljive za evropsko tržiste.

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske kažu  da je kroz razne programe za ruralni razvoj na raspolaganju skoro 170 miliona maraka. Demografi procjenjuju da je u BiH , do sada, ugašeno više od 500 sela dok je  u većini drugih  ostalo samo staračko stanovništvo