U suprotnom, izgradnjom parkinga se podstiče korištenje privatnih automobila, što za posljedicu ima ponovni nedostatak parkinga. Dodatni parking znači još više automobila u saobraćaju, što svima predstavlja problem. Shodno tome, u austrijskom glavnom gradu od 2022. nigdje ne postoji besplatan parking.

Dana Yanocha iz njujorškog Instituta za transportne i razvojne politike je ukazala da je Beč na ovaj način osigurao 180 miliona evra godišnje, što je novac iskorišten i za izgradnju biciklističke infrastrukture.

Osim toga, određeno je 15 gusto naseljenih gradskih blokova sa strogim restrikcijama za saobraćaj motornih vozila, što je značilo i uklanjanje parkinga. Na mjestu parkinga je zasađeno drveće, nisko rastinje i druge biljke, izgrađene su pješačke i biciklističke staze, napravljen je prostor za socijalizaciju na otvorenom itd. Anketom koju je provela gradska uprava utvrđeno je da 70 posto stanovništva podržava uklanjanje parkinga u korist zelenih površina.

Ina Homeier iz Gradskog odjela za urbanističko planiranje i razvoj je podsjetila da se parkinzima u gradovima stvaraju toplotni otoci jer asfalt doprinosi rastu temperature. Nadalje, asfalt doprinosi plavljenju ulica, posebno tokom kišnih oluja.

Uglavnom u blizini javnog prevoza postoje parkinzi "Park and Ride (P+R)", kojima se omogućava višesatno parkiranje uz nižu cijenu, ali uz uslov korištenja javnog prijevoza.

Broj parkinga u Beču je u posljednjih 30 godina smanjen za 37 posto, ali uprkos tome, i dalje je 480 hiljada parking mjesta. Ono što radi austrijski glavni grad rade i mnogi drugi gradovi. Tako je u Parizu u toku ukidanje 60 hiljada parking mjesta, objavio je Deutsche Welle.