Narod je vijekovima stvarao različite običaje ovom prazniku u čast, koji pravoslavni vjernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar, proslavljaju 7. januara.

Prema riječima kustosa etnologa u Muzeju RS Danijele Đukanović postoji veliki broj običaja koji se u našem narodu praznuju o ovom velikom hrišćanskom prazniku.

- U svim našim krajevima postoje običaji o Tucindanu, Badnjem danu i Božiću. Po pravoslavnom kalendaru Božiću prethodi šestonedjeljni post. U današnjem vremenu božićni običaji se razlikuju od kraja do kraja. Velikim dijelom ti običaji su modifikovani i prilagođeni savremenom životu. U narodu se zadržalo da se obavezno za Badnji dan sprema posna večera, zatim spremanje božićne česnice i božićne pečenice - rekla je Đukanovićeva i naglasila da se Božić praznuje u krugu porodice i toga dana ne treba ići u goste.

TUCINDAN

Tucindan je praznik koji pada dva dana prije Božića i kako je Đukanovićeva rekla to je pomen više od pedeset hrišćanskih svetitelja.

- Osim Nauma Ohridskog, proslavljenog učenika Ćirila i Metodija, u našem narodu nije poznat nijedan, niti je prihvaćen kult nekoga od njih. I premda ime nikog od njih ne podsjeća na "sv. Tucu" taj dan se, osim kod Srba u Popovom polju, koji ga zovu Stražnji dan, naziva Tucin dan - rekla je Đukanovićeva.

Objasnila je da je po narodnom običaju naziv dobio otuda što su svinjske bravi, posebno namijenjene i tovljene za Božić, ovoga dana ubijene, odnosno tučene.

- Tada se tuče, odnosno ubija, prase za božićnu pečenicu, pa se taj dan zove Tucindan. Na Tucindan se održao običaj u nekim krajevima da roditelji simbolično "tuku" djecu da bi bila valjana i poslušna. Dok u nekim drugim krajevima "ne valja" da se tuku djeca, jer će cijele godine biti nevaljala i dobijaće batine - objasnila je Đukanovićeva.

BADNjI DAN

Od svih praznika tokom godine Badnji dan se izdvaja po načinu svetkovanja, živopisnim obrednim radnjama i značenjima koje sadrže. Đukanovićeva je rekla da se na Badnji dan obavljaju pripreme za Badnje veče ili za Božić, sječenje badnjaka, spremanje pečenice i obrednih hljebova, ali glavni ritualni običaji izvode se na Badnje veče.

- Na Badnji dan prije izlaska sunca domaćin sa još nekim muškarcima iz kuće odlazi u šumu da siječe badnjak. Za badnjak se bira najčešće mlad, prav cerić, a u nedostatku cera sijeku i hrast. Običaj sječenja badnjaka potiče otuda što su vitlejemski pastiri, na znak zvijezde da se rodio Isus Hristos Izbavitelj, nasjekli u šumi granja i ponijeli ga u pećinu da nalože vatru i ogriju njega i njegovu majku. Badnjak se siječe i zasijeca ukoso i to sa istočne strane - rekla je Đukanovićeva.

Dodala je da se badnjak mora presjeći sa tri udarca, s tim da se poslije čupa i lomi.

- Prilikom sječenja badnjaka pazi se da on padne na istočnu stranu i da se dok pada ne zaustavi na drugom drveću, da se ne bi sreća kuće zaustavila - kazala je Đukanovićeva.

Navela je da uveče, kada padne mrak, domaćin ili drugi odrasli muškarac unosi badnjak u kuću.

- On pozdravlja ukućane riječima: "Srećno vam Badnje veče", dok mu oni odgovaraju: "Bog ti dobro dao i sreće imao", a pri tome se i badnjičar i badnjak posipaju žitom iz sita. Na Badnji dan i Božić se posipa žitom jer je i majka Božja, kada joj se rodio sin bacala žito stoci koja je bila u štali, da stoka ne bi grizla slamu na kojoj je Hristos ležao. Po narodnom običaju ne valje se na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predznaka - navela je Đukanovićeva.

Ona je dodala se slama unosi po istom obredu kao i badnjak.

- Domaćica onoga ko unosi slamu zasipa žitom iz sita, zatim onaj koji je unio slamu spušta naramak na tlo i imitira kvocanje kvočke. A djeca čupkaju slamu i imitiraju piliće. Poslije unošenja badnjaka i slame u kuću počinje badnje večera. Domaćin se prekrsti i zapali svijeću - rekla je Đukanovićeva.

Kazala je da se večera na Badnje veče daje prvenstveno u čast pokojnika.

- Jela koja se jedu na Badnje veče imaju izrazito htonički karakter, tucani pasulj, med, riba, orasi i vino koje predstavlja zamjenu za krv, takođe je nesumnjivo iz kulta mrtvih. Žito u koje se usađuje svijeća takođe odgovara kultu mrtvih. Po narodnom vjerovanju badnjak i božićna slama koji se unose na Badnje veče predstavljaju demone vegetacije i prema običajima i narodnim vjerovanjima te večeri donose plodnost i napredak - objasnila je Đukanovićeva.

Dodala je da se običaji razlikuje se od kraja do kraja.

- U nekim selima zapadne Bosne na Badnje veče omlatili bi kod ognjišta klasje iz posljednjeg snopa, a pšenicu bi zatim pomiješali sa onom koja je određena za česnicu. Negdje se ovaj običaj izvodi oko stoga gdje su djeca obavljala vršenje žita za obredni hljeb. Ponegdje se na Badnje veče posebni hljebovi daju stoci. Na Badnji dan uveče stoka se uz hranu pospe solju, projom i žitom, da bi se sačuvala od čini - rekla je Đukanovićeva.

Kazala je da se prema običajima na Badnji dan ništa ne pozajmljuje iz kuće.

- Ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži nazad, jer ne valja da ono što pripada kući bude preko Božića izvan kuće - rekla je Đukonovićeva.

BOŽIĆ

Za vrijeme Božića u običajima se posebna pažnja poklanja žitu, zapravo posljednjem požnjevenom klasju od čijeg su žita nekada spremani božićni obredni hljebovi.

Đukanovićeva je rekla da mnogobrojni običaji sa božićnim hljebovima sadrže magijske radnje radi plodnosti žita, koje u suštini predstavljaju simbolično izvođenje poljskih radova.

- Od ranog jutra prvog dana Božića pa do Krstovdana narod se pozdravlja sa: "Hristos se rodi", a na taj pozdrav odgovara se sa: "Vaistinu se rodi". Niko od ukućana ništa ne jede dok ne okusi crkvenu naforu koju je domaćin donio sa jutrenja. Poslije nafore piju malo crvenog vina i omrse se - navela je Đukanovićeva.

Rekla je da se položajnik, koji prvi ulazi u domaćinovu kuću, obično ne bira niti poziva već se to prepusti slučajnom namjerniku.

- Običaj položajnika vodi porijeklo od mudraca sa istoka, koji su, kako to stoji u jevanđelju, stigli vođeni čudesnom zvijezdom, poklonili se novorođenom Hristu i donijeli mu darove. Kao uspomena na njih uveden je običaj da prvo strano lice koje stupi u kuću na Božić bude položajnik - rekla je Đukanovićeva.

Dodala je da položajnik u kuću ulazi desnom nogom, da bi kuća imala napretka i pozdravi ukućane riječima: "Hristos se rodi i srećan vam Božić". "Vaistinu se rodi" odgovaraju mu ukućani. Položajnik zatim prilazi vatri, uzima žarač, džara po vatri i udara po raspaljenim badnjacima i govori: "Koliko varnica, toliko sreće u ovoj kući, koliko varnica, toliko u domaćinskom džepu novaca, koliko varnica, toliko u toru ovaca, koliko varnica, toliko prasadi i jaganjaca, a najviše zdravlja i veselja".

Hrana koja se priprema za Božić je kultna hrana.

- Božićna česnica i božićna pečenica su najznačajnije. Božićni ručak je obično najsvečaniji i najbogatiji u toku cijele godine. Kada dođe vrijeme ručka, domaćin pali svijeću, okadi ukućane i kuću tamjanom pa zatim očita molitvu. Poslije molitve ukućani se mirbožaju, odnosno izljube se govoreći: "Mir Božji među nama, Hristos se rodi". Poslije molitve i mirobožanja domaćin i položajnik okreću i lome božićni kolač, na isti način kao što se lomi i slavski. Kada završe lomljenje božićnog kolača svi zajedno prihvataju se česnice, okreću je tri puta u krug slijeva nadesno i na znak domaćina lome je. Običaj je da domaćin odsiječe glavu pečenice i desnu plećku i čuva je do Malog Božića. Poslije božićnog ručka jelo se ne sklanja sa trpeze već se prekrije stolnjakom i tako svečano sačeka večeru - rekla je Đukanovićeva.

Navela je da za vrijeme božićnih praznika grupe koledara obilaze pojedina domaćinstva i čestitaju domaćinu i ukućanima praznik.

Narodna meteorologija

- Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina

- Ako se na badnjaku nakupi dosta pepela, zima će biti jaka sa puno snijega

- Ukoliko varnice iz badnjaka iskaču same, bez džaranja po vatri, biće dosta meda

- Ako na Božić padne kiša, sve što se posadi i posije primiće se i godina će biti rodna

Stara vjerovanja i običaji

- Na Božić se ne valja ni sa kim svađati, jer će ljude cijele godine tjerati baksuz.

- Djevojka koja ne može da se uda treba na Mali Božić da prenoći u tuđoj kući, pa će odmah biti isprošena.

- Za Badnje veče svaki ukućanin razbije orah da vidi kakva mu je sreća te godine. Ako je jezgro zdravo biće dobra godina