Broj djece koja se vakcinišu protiv morbila, rubeole i parotitisa nikada u Srpskoj nije bio manji, a zbog nesavjesnih roditelja, tvrde stručnjaci iz oblasti imunizacije, prijete nam epidemije ovih bolesti. Naime, u većim gradovima Srpske, vakciniše se tek oko 50 odsto mališana (u gradu Banjaluci 51 odsto, Bijeljini 58 odsto, Istočnom Sarajevu 44 odsto), što je daleko od zadovoljavajućih procenata, budući da je jedini štit od epidemije obuhvaćenost bar 94 do 95 odsto mališana!

U 2016. godini u Republici Srpskoj obuhvat vakcinacijom iznosio je 74 odsto.

- To znači da je od ukupnog broja djece koja su u Republici Srpskoj trebalo da se vakcinišu prvom dozom MRP vakcine u toku 2016. godine, samo 74 odsto zaista i primilo ovu vakcinu. Alarmantan podatak je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, a to je da je u poslednjih godinu dana u Evropi od malih boginja umrlo 35 ljudi. Ovi smrtni slučajevi, koji su mogli biti spriječeni vakcinacijom, opisani su kao "neprihvatljiva tragedija" - upozorila je specijalista epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović.

Aćimovićeva je, u izjavi za "Novosti" pojasnila da bolesnik od morbila, u osjetljivoj sredini, u prosjeku zarazi 12 do 18 osoba, pa je za sprečavanje epidemija morbila potrebno da kolektivni imunitet bude bar 94-95 odsto.

- Obuhvat od 74 odsto, kao i postojanje regija sa još nižim obuhvatom, znači da nemamo ni približno dovoljan kolektivni imunitet i da postoji velika mogućnost za izbijanje epidemije morbila, rubeole ili parotitisa. Takođe, nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Kad se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom raste rizik od obolevanja i manjeg broja vakcinisanih građana.

Razlozi zbog kojih se, prema istraživanju "Novosti", roditelji teško opredjeljuju da vakcinišu svoju djecu, pogotovo kad je u pitanju MMR vakcina je zastrašivanje pojedinih lobija ljekara da ona izaziva autizam, zatim netrasparentnost dobavljača vakcina za područje BiH, kao i rezulati njihovih testiranja.

U Republici Srpskoj za svu djecu obavezna je vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, tetanus, veliki kašalj, dječja paraliza, hemofilus influence tip B, morbile (male boginje), rubeola i parotitis (zauške), što je definisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji. Djeca se ne vakcinišu samo ako postoje trajne kontraindikacije za primjenu neke vakcine.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ipak tvrde, da građani RS nemaju razloga za brigu u tom smislu, te da se radi o kvalitetu koji zadovoljava evropske i svjetske standarde.

- Vakcine, koje su registrovane u BiH su uglavnom od renomiranih proizvođača iz EU ("Sanofi Paster", "Glaksosmitlajn" i drugi) i to su vakcine koje posjeduju OCABR sertifikat, odnosno odobrenje za promet na tržištu Evropske unije. Određeni broj vakcina, koje su već dugi niz godina u upotrebi u BiH potiče od proizvođača koji nije iz EU, već iz okruženja (iz "Torlaka", Srbija) i svaka serija tih vakcina je, što je veoma značajno, prije uvoza već laboratorijski ispitana od strane Nacionalne laboratorije Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije, koja je takođe članica OMCL mreže. Kontrolna laboratorija ALMBiH kontroliše kvalitet svake uvezene serije vakcina u BiH - rekao je za "Novosti" v.d. direktora Agencije za lijekove i medicinska srestva BiH Aleksandar Zolak.

Sve vakcine su, inače, besplatne, osim za sezonski grip. Svake godine, dakle, određene kategorije osiguranih lica dobijaju vakcine koje nabavlja Fond preko Instituta, bez plaćanja.

- Do sada su to obično bili pacijenti na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti - inzulin zavisni, liječeni kardiohirurškim metodama (ugrađen stent, balon dilatacija, ugrađen bajpas, ugrađene vještačke valvule i pejsmejker), djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu i oboljela od cistične fibroze pluća, oboljeli od mišićne distrofije i multiple skleroze, oboljeli od malignih bolesti koji su završili sa prijemom hemoterapije i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti - rekli su za "Novosti" u Fondu zdravstvenog osiguranja.

UGOVOR SA INSTITUTOM

Fond zdravstvenog osiguranja RS ima potpisan ugovor sa Institutom. Fond plaća Institutu nabavku, skladištenje i distribuciju vakcina, a plaća i domovima zdravlja za uslugu davanja vakcina.

Ukupni troškovi u 2016. godini su iznosili 3,2 miliona KM, od čega su troškovi samih vakcina bili 2.854.469 KM.