Sada je investitor podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, a ovaj put za projekat izgradnje male hidroelektrane Slapi, instalisane snage 0,925 megavata, na području opština Istočno Novo Sarajevo, Trnovo i Istočna Ilidža. Inače, ovo ministarstvo je u oktobru donijelo rješenja o prestanku važenja ekoloških dozvola za ove dvije male hidroelektrane.

Osim toga, Ministarstvu se obratio i nosilac projekta  "E-promet" Kotor Varoš, kako bi se za postojeću MHE Grabovička rijeka obnovila ekološka dozvola.

Iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT navode da je ovog puta riječ o trećoj planiranoj MHE Slapi, čiji bi vodozahvat bio smješten u samom srcu planiranog Zaštićenog područja "Kanjon Kasindolske rijeke", dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice "Srbija" u Kasindolu.

"Kao što smo i ranije jasno poručili, nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena", poručuju iz ove fondacije.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za "Nezavisne novine" kaže da su ovo novi pokušaji uništavanja Kasindolske rijeke.

"Poslije izgrađene jedne elektrane 2018. godine i mnogobrojnih dobijenih tužbi od strane ekoloških organizacija, ponajviše Arhus centra Sarajevo, nastavljaju se novi napadi. To je jako nepristupačan kanjon, tako da sama gradnja pristupnih puteva i ulazak u njega stvara nenadoknadivu štetu za ovu rijeku. Ova rijeka je skoro čitavim tokom bila pitka, a sada svjedočimo njenom potencijalnom uništenju", ističe Topić.

On potvrđuje da se obnavlja dozvola za MHE Grabovička rijeka na području opštine Kotor Varoš, jer su dozvole istekle, a investitor ih nije na vrijeme produžio.

"Sad ulazi u postupak ponovnog dobijanja ekološke dozvole. Važno je istaći da je ova elektrana u pogonu više od 10 godina i da su zabilježene situacije da je u samom koritu rijeke bio jako nizak vodostaj, što je i te kako uticalo na rijeku i živi svijet okolo", ističe Topić.

No, kako kaže, vlasniku to nije problem "jer je par mjeseci rada dovoljno da se izvuče profit, ali postrojenje ništa nije doprinijelo za lokalnu zajednicu".

"Koncesione naknade su male, proizvedena struja se prodaje na raznim stranama, ali lokalna zajednica od toga nema ništa. Na Vrbanji i njenim pritokama postoji pet malih hidroelektrana koje rade i sve prave određene probleme po životnu sredinu. Jako su česti slučajevi kada zbog elektrana na Vrbanji nizvodno imamo potpuno suvo korito, čak i zimi", navodi Topić.

Poručuje da je jasno i dokazano da su male hidroelektrane nepopravljiva šteta i samo korist za pojedinca.