Koliko će koštati ovogodišnja proizvodnja povrća, šta je skuplje, a šta jeftinije? Hoće li se isplatiti uloženo, pitanje je koje muči semberske povrtare koji ne mogu da se izbore sa robom iz uvoza koja obara cijene domaćeg povrća i otežava plasman.
Semberski povrtari započeli su novi proizvodni ciklus. Uprkos otežanom plasmanu i niskim cijenama lanjskog roda u rasadničkoj proizvodnji ne štede. Kvalitetan rasad ranog povrća temelj je za uspješnu proizvodnju. Niske temperature proteklih dana nisu im išle na ruku jer su povećavale troškove grijanja.
- Svi se borimo kad iznese se prva roba prvi krastavac, da ne kažem tamo kasnije prva paprika, rani kupus sve to iziskuje veće troškove, znači tople deke, grijemo, a sve je to skuplje za poljoprivrednog proizvođača. Troškovi su najveći što se tiče grijanja na početku. Svaka godina nosi teret, rasada mora da bude dobra da bi bio dobar i prinos. Temperatura mora da bude oko 20 stepeni, sunce je neopohodno, mada mi pravimo tu svjetlost pravimo sa sijalicama, ispod 15 stepeni nije dobro za biljku. Trudimo se da proizvedemo svu svoju rasadu što se tiče proizvodnje. Kupus je nikao prvi, kupus drugi, dio karfiola niče i tako. Planiram ove godine proizvodnju povrća na oko 6 - 7 hektara i lubenice 2 hektara - kaže semberski povrtar Miroslav Vasić iz Batkovića.

Nikada se, ističe, nije bojao posla, samo loše godine.
Rani rod povrća uvijek je donosio najveću zaradu. Ono što ga brine jeste roba iz uvoza. Lanjsku lubenicu je bacao, a ni kupus i karfiol još nije prodao.
- Mi kad treba da ostvarimo neku zaradu uveze se dosta robe i na pijaci ima slab plasman, ne možemo da prodamo, prošla godina jako teška bila, lubenica se nije mogla prodati, a ni kupus. Mi moramo na početku godine da uložimo crno iza nokta i poslije šta bude. Bude dobrih dana, bude da ne kažem dobrih sedmica, ali toga je nažalost kod nas malo jer blizu je Italija, blizu nam Španija, uvoze robu. Kod nas se velike količine proizvedu, a malo tržište tako da se borimo da plasiramo povrće, da izvuče se pozitivna nula, uvijek je seljak bio skroman - kaže ovaj poljoprivrednik za portal InfoBijeljina.
Sjetva ranog kupusa koji je najotporniji na hladnoću je završena, a sjetva paprike privodi se kraju. Povrtari se trude da što ranije ponude svoje proizvode na tržištu.

- Kupuju poljoprivredni proizvođači sjemena, tu prije svega mislimo na proizvodnju paprike, paradajza, krastavaca, to su sve toploljubive biljke koje zahtijevaju bolje temperaturne uslove. Već su pripremili rasadnike za te kulture i sa sjetvom kreću krajem januara, odnosno najčešće u prvoj dekadi februara. Dan je tada znatno duži i temperature će biti bolje, tako da su to sve neki uslovi koji utiču na što sigurniju proizvodnju rasade. Hibridi su prisutni kao i proteklih godina, s tim da imamo sad određenih noviteta sa znatno boljim karakteristikama i samom otpornošću na lošije uslove i naravno otpornost na viruse i određena oboljenja. Supstrat je kao i svake godine obezbijeđen na vrijeme, ima ga u više različitih varijanti. Predložio bih da sad u ovo vrijeme biraju nešto da kažem suvlje supstrate, odnosno to su supstrati koji su topliji radi boljeg nicanja sjemena hibrida - pojašnjava agronom Srđan Samardžija.
Cijena sjemena hibrida povrća je veća nego lani, a nešto od repromaterijala je i jeftinije.

- Recimo sjemenski krompir je osjetno pojeftinio u odnosu na 2025. godinu. Sistemi za navodnjavanje lanjska cijena, većina artikala repromaterijala ostala je na istoj cijeni, ne očekujemo poskupljenja. Neka sjemena što stižu iz EU za povrće 3,4 posto poskupjela, to je inflatorno kretanje koje prati zapad moramo da uvažavamo, pesticidi su čak neki pojeftinili - ističe Božidar Vasić, agronom i vlasnik poljoprivredne apoteke.
Ako ne budemo radili i ulagali, nemamo šta ni očekivati, kažu povrtari koji se nadaju dobroj godini. Osim klimatskih promjena i nesigurnog plasmana sve veći problem im je i nedostatak radne snage, naročito u vrijeme berbe kada se traži radnik više.
BONUS VIDEO: