InfoBijeljina
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Harijevi vesterni na Drini /VIDEO/

01.06.2017. 18:40
0

Hari Džekson, bijeljinski reditelj, fotograf, glumac... Ostavio je iza sebe 13 kaubojskih filmova u vlastitoj produkciji.

Knez Ivo od Semberije, veliki humanista i dobrotvor

25.03.2017. 12:58
4

Teška vremena iznjedrila su dvojicu najznamenitijih ljudi Semberije: Pored poznatog pjesnika i guslara Filipa Višnjića i Kneza Ivan Knežević, koji postaju i simboli grada i čuvari štita na velikom grbu grada Bijeljina.

“Stvorio stihove kojih se ni Šekspir ne bi postidio”

17.03.2017. 15:27
1

Jedana od najznamenitijih ličnosti u istoriji srpskog naroda sa ovih prostora jeste pjesnik i guslar Filip Višnjić, koji je postao i simbol grada.

Zadužbinarstvo u Semberiji /VIDEO/

23.12.2016. 12:56
1

Svi mi umiremo samo jednom, a veliki ljudi po dva puta: jednom kad ih nestane sa zemlje, a drugi put kad propadne njihova zadužbina“, napisao je Ivo Andrić u knjizi „Na Drini ćuprija“.

Prvi Bijeljinski autoprevoznici

08.12.2016. 23:07
2

Bijeljina je među prvima u Bosni i Hercegovini imala autosaobraćajno preduzeće za prevoz robe i putnika. Današnje preduzeće “Semberija-transport” je njegov naslednik. A to je bilo daleke 1931. godine, kada je u ondašnjoj Jugoslaviji bilo samo dvanaest takvih preduzetnika. Jedan od njih se nalazio u Bijeljini. U Zvorniku je bio Selmanagić, Ćetković u Tuzli, Divljak u Mostaru, Radović u Užicu i Đukanović u Bijeljini.

“Šangajke profesora Živkovića” /VIDEO/

10.11.2016. 20:15
14

U dokumentarcu “Šangajke profesora Živkovića” autor Dražen Glišić sa svojim sagovornicima govori o bijeljinskoj košarci, igračima koji su ponikli u ovom gradu, a onda imali zapažene karijere u velikim jugoslovenskim klubovima Zvezdi, Partizanu, Bosni...

Mitrovdanski vašar u Bijeljini

08.11.2016. 19:47
0

S jeseni svi putevi u Semberiji, na Majevici, u Podrinju, Mačvi i Sremu vode u Bijeljinu.

Prva osnovna škola u Bijeljini

11.10.2016. 19:20
0

Turska uprava u Bosni, radi podilaženja raji i sprečavanja brojnih buna i nemira, odobrila je osnivanje konfesionalnih ili vjerskih škola za pojedine narode u pokorenim oblastima, da bi tako omogućila tim narodima da se, koliko-toliko, uklope u prosvjetna kretanja u Evropi, koja su istovremeno bila preduslov napretka i daljeg progresa do kojega im je bilo stalo.