Ohrabrujuće je jedino to što su najnovija istraživanja donekle vjetar u leđa za pripadnike "sedme sile", jer pokazuju da novinari u BiH uživaju mnogo veće povjerenje od političara, na čijoj su meti konstantno medijski radnici.

 

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, ocjenjuje da se zakonskim rješenjima i odnosom prema novinarima sve više sužava prostor u kojem djeluju mediji koji građanima žele da pruže kvalitetne i provjerene informacije, a na osnovu kojih građani mogu donijeti svoje odluke i u životu i na izborima.

 

"Vlast svake godine pomjera granicu za koju mislimo da je posljednja i guši slobodu govora u cijeloj zemlji. Sve veći broj političara, direktora javnih preduzeća, itd, narativ arogantnosti i bahati odnos prema novinarima sve više preuzima kao normalan", istakao je Vukelić za "Nezavisne novine".

 

Nažalost, dodao je Vukelić, to ostavlja velike posljedice po demokratizaciju društva i zainteresovanost novinara da se bave ovim poslom.

 

"Sve manji broj je medija koji nisu podlegli autocenzuri. To ima vrlo opasnu tendenciju. Međutim, ohrabruje to što je posljednje istraživanje, koje je danas predstavljeno, a koje je radilo Udruženje BH novinari sa fondacijom 'Fridrih Ebert', pokazalo da građani i dalje više vjeruju novinarima nego političarima, i to je ono što je dobro, jer shvataju koliko je novinarstvo važno za njih", ocijenio je Vukelić.

 

Novinarka iz Banjaluke Milkica Milojević kaže da su novinari potplaćeni, da su im radna mjesta nesigurna i da su često ucijenjeni te dovedeni u situaciju da sami sebi nameću autocenzuru.

 

"Situacija je u cijeloj BiH loša, lošija čak nego prethodnih nekoliko godina, a pritom u Republici Srpskoj znatno lošija nego u FBiH, pogotovo kada su u pitanju medijske slobode", naglasila je Milojevićeva.

 

Posebno su, dodaje ona, te slobode ugrožene nakon dekriminalizacije klevete, a u tom kontekstu je spomenula i tzv. Zakon o "stranim agentima", podsjećajući da mnogi mediji rade kao nevladine organizacije koje se između ostalog bore za grantove i projekte na evropskom međunarodnom tržištu.

 

Ona ističe i da su čestitke, koje zvaničnici svake godine pošalju medijskim radnicima, uvijek licemjerne.

 

"Milorad Dodik je, recimo, već godinama unazad najčešći napadač na novinare i po anketama koje se redovno sprovode najveći kršitelj novinarskih prava", kaže Milojevićeva.

 

Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić takođe ocjenjuje da je situacija sve gora kad je riječ o medijskim, ali i slobodama uopšte, ne samo kod nas, već i u svijetu.

 

"Kad govorimo o medijima, naročito kod nas, svjedoci smo šta sve naše koleginice i kolege doživljavaju na terenu, na konferencijama za novinare, na društvenim mrežama. Nikako javnost da nauči da je uredu da se ne slažete sa uređivačkom politikom nekog medija ili načinom rada neke novinarke ili novinara, ali to nezadovoljstvo možete da iskažete i bez uvreda i psovki", navodi Smiljanićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

 

Postojali su, dodaje ona, zakonski mehanizmi za to i prije kriminalizacije klevete.

 

"A takođe smo svjedoci da od avgusta prošle godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, govora mržnje i lažnih vijesti ne manjka u javnom prostoru. Podsjećam da su predstavnici Vlade RS baš to pominjali kao razlog za ponovnu kriminalizaciju klevete, a dobar dio novinarske zajednice upozoravao da to neće riješiti širenje govora mržnje i lažnih vijesti, kao i sve veći broj portala bez impresuma", ističe Smiljanićeva.

 

Godišnje istraživanje Udruženja BH novinari pokazalo je da su građani BiH u proteklih godinu dana opet najviše vjerovali medijima (61,8 odsto), a da najmanje povjerenja uživaju političke stranke i političari (16,6 odsto).

 

Najveće prepreke za slobodan rad medija u BiH su njihova politička zavisnost, opšta politička klima u državi, finansijska zavisnost i nedovoljna profesionalnost.

 

"Najveći uticaj na rad medija imaju političari i političke stranke i to misli 58,9 odsto stanovnika BiH, i taj procenat je za osam odsto viši u odnosu na 2023.godinu. Dvije trećine građana BiH (62,2 odsto) smatra da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda", istaknuto je danas na predstavljanju rezultata stanja medijskih sloboda povodom Međunarodnog dana slobode medija.

 

U proteklih godinu dana registrovano je 67 slučajeva napada na novinare u BiH, od čega je zabilježeno 20 političkih pritisaka, napada i verbalnih prijetnji, devet slučajeva govora mržnje, dvije prijetnje smrću, četiri fizička napada i pet sajber napada i oštećenja imovine medija.

 

Da je u nekim slučajevima napad na novinare opravdan smatra 12,6 odsto. U odnosu na rezultate od prošle godine procenat onih koji bi napadali novinare duplo je manji.

 

Prema mišljenju ispitanika na nivou BiH glavni razlozi zašto se napadi na novinare ne kažnjavaju su strah tužilaca i sudija da kažnjavaju političare i druge koji prijete novinarima (39,1 odsto), zato što moćni ljudi stoje iza tih napada i prijetnji itd.